ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Uvođenje bodovnoga sustava studiranja važan je korak prema integraciji sveučilišta i obrazovanju za XXI. stoljeće, istaknuo je danas rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić na početku
dvodnevnoga seminara koji se o toj temi održava u Rektoratu zagrebačkoga Sveučilišta. Seminar vode stručnjaci Odjela za visoko obrazovanje i istraživanje Vijeća Europe, a u radu seminara, uz predstavnike sva četiri hrvatska sveučilišta, sudjeluju i predstavnici visokoškolskih ustanova iz Slovenije, Poljske te Bosne i Hercegovine.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Uvođenje bodovnoga sustava
studiranja važan je korak prema integraciji sveučilišta i
obrazovanju za XXI. stoljeće, istaknuo je danas rektor Sveučilišta
u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić na početku dvodnevnoga seminara
koji se o toj temi održava u Rektoratu zagrebačkoga Sveučilišta.
Seminar vode stručnjaci Odjela za visoko obrazovanje i
istraživanje Vijeća Europe, a u radu seminara, uz predstavnike sva
četiri hrvatska sveučilišta, sudjeluju i predstavnici
visokoškolskih ustanova iz Slovenije, Poljske te Bosne i
Hercegovine. #L#
Bodovni sustav studiranja ili European Credit Transfer System
(ECTS) podrazumijeva stvaranje transparentnosti i mostova između
visokoškolskih ustanova kako bi se studentima otvorile što šire
mogućnosti studiranja. Taj je sustav kao pilot projekt pokrenula
Europska unija kako bi promaknula načela međusveučilišne suradnje
i podizanja kvalitete visokoga školstva kroz veću pokretljivost
studenata. Da bi se mobilnost studenta doista i ostvarila potrebno
je visokoškolski sustav svake pojedine zemlje učiniti globalno
"čitljivim" i, na taj način, međusobno usporedivim, kako bi
studenti mogli, ako to žele, bez ikakvih poteškoća prelaziti sa
sveučilišta na sveučilište. S tim je u vezi, utvrđena numerička
baza od 60 bodova za jednu akademsku godinu u visokoškolskoj
ustanovi, a pod tom se brojkom podrazumijeva jasno utvrđen i
ujednačeno primjenjivan broj bodova za predavanja, seminare,
vježbe, mentorski rad i sl. ECTS se temelji na tri ključna elementa:
informaciji o studijskim programima i studentskim postignućima,
međusobnom sporazumu između partnerskih visokoškolskih ustanova i
studenata te uporabe ECTS bodova kao pokazatelja onoga programa
studija što ga je svaki pojedini student već prošao. Po podacima
stručnjaka Vijeća Europe, bodovni sustav studiranja kao pilot-
projekt prihvatilo je i provodi 145 europskih sveučilišta.
Pitanja priznavanja sveučilišnih diploma preduvjet je budućega
"mobilnoga" europskoga sveučilišta, istaknuo je pomoćnik ministra
znanosti i tehnologije za visoko školstvo prof. dr. Ivica Mandić. U
travnju ove godine, podsjetio je dr. Mandić, Hrvatska je potpisala
Lisabonsku konvenciju koja, među inim, obvezuje zemlje potpisnice
na omogućavanje međusveučilišne mobilnosti ljudi i ideja, što bi
Europu glede sustava visokoga školstva trebalo "učiniti"
jedinstvenom regijom.
Kako je izvijestila predstavnica Vijeća Europe Odile Bruyelle,
Lisabonsku je konvenciju do sada potpisalo 30 europskih zemalja. Uz
gospođu Bruyelle, u radu seminara sudjeluju i stučnjaci Vijeća
Europe iz Nizozemske i Švedske: Dirk Haaksman i Stefan Lofkvist te
Stephen Adam, profesor Sveučilišta Westminster iz Velike
Britanije.
Ovaj je seminar jedan u nizu seminara i instruktivnih predavanja
koje stručnjaci Vijeća Europe organiziraju za zemlje u tranziciji.
U Hrvatskoj stručnjaci Vijeća Europe djeluju od 1994. godine i
svojim iskusvima te savjetima pomažu da se hrvatski zakoni što
prije usklade s europskim kriterijima.
(Hina) ip mć
061706 MET nov 97