FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEMAČKA/FAZ - 10. X. SASTANAK NA VRHU VIJEĆA EUROPE

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=10. X. 1997. Ž3=Za demokraciju i ljudska prava "Šefovi država i vlada 40 država članica Vijeća Europe okupit će se ovog petka u Strassburgu na dvodnevnom sastanku na vrhu. Tom prilikom namjerava potkrijepiti svoje zalaganje za demokraciju i ljudska prava i razotriti mogućnosti pojačanog doprinosa Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi. Osim toga, bit će redefinirana i uloga Vijeća Europe u spletu drugih političkih instuticja europskog kontinenta. Sve organizacije djelatne u Europi trebale bi biti tretirane kao ravnopravni partneri, izjavila je u četvrtak predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, njemačka zastupnica iz redova CDU-a Leni Fischer. Konferenciju će u petak ujutro otvoriti francuski predsjednik Jacques Chirac. Za petak je predviđen i dulji razgovor saveznog kancelara Helmuta Kohla i ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. Na kraju zasjedanja sudionici namjeravaju objaviti političko priopćenje i plan djelovanja. U Strassburgu bi između ostalog trebala biti inicirana i reforma Europskog suda za ljudska prava i položaj pučkog pravobranitelja koji bi trebao promicati ljudska prava u državama-članicama, nadzirati njihovo poštivanje i posredovati između sukobljenih strana. Nadalje, očekuje se da će se šefovi država i vlada izjasniti protiv kloniranja ljudskog nasljeđa i dogovoriti oštriju borbu protiv korupcije i organiziranog zločina. Nakon sastanka na vrhu, održanog u listopadu 1993. g. u Beču, šefovi država i vlada sastaju se i razgovaraju po drugi put u povijesti Vijeća Europe. Prije četiri godine ta je organizacija imala 32 člana. U međuvremenu, pristupile su joj Letonija, Albanija, Moldavija, Makedonija, Ukrajina, Rusija, Hrvatska i Andora. Na sastanku u Beču ocijenjeno je da je prijem novih članica bitan čimbenik za ujedinjenu, demokratsku Europu. Pad zida protumačen je kao velika povijesna prilika. Po riječima gospođe Fischer, cilj je da 'članice održe svoju riiječ i provedu u djelo zadaće Vijeća Europe'. U državama-članicama još se uvijek javljaju slučajevi kršenja ljudskih prava. 'To se ne smije gurati pod tepih 'radi mira u kući'', izjavila je u četvrtak gospođa Fischer. Poštivanje načela Vijeća Europe ne bi trebalo biti zajamčeno prijetnjom mogućim kaznama već i konkretnim oblicima pomoći, dodaje ona. Po mišljenju gospođe Fischer, Vijeće Europe već osam godina obavlja nužne političke i pravne predradnje kao uvod u kasniji pristup Europskoj uniji. Gospođa Fischer pokrenula je inicijativu da se pri planiranom krugu proširenja EU iskoristi iskustvo Vijeća Europe. Osim toga, Vijeće Europe mora po mišljenju gospođe Fischer dati odgovore na hitna pitanja koja se javljaju u suvremenim društvima. Jedno od njih su socijalna prava, sigurnost građana, zaštita djece, biomedicina i informatičke tenologije, objašnjava ona. S posebnom je napetošću u četvrtak u Strassburgu očekivan nastup Borisa Jeljcina koji je nedavno zatražio već samostalnost Europe u odnosu na Sjedinjene Države. Između ostalog u kontekstu proširenja NATO-a na istok Jeljcin je sredinom rujna u pokrajinskom gradu Orjolu izjavio da bi Rusiji bilo 'drago kada Sjedinjene Djržave ne bi bile angažirane u Europi u sadašnjoj mjeri'. Najavio je da će to stajalište izričito zastupati i u Strassburgu. I tijekom posjeta Jacquesa Chirasa Moskvi krajem prošlog mjeseca bio je očigledan pokušaj ruskog vodstva da se tješnje osloni na europske pozicije - na račun Washingtona. Prijem Rusije u Vijeće Europe u siječnju prošle godine bilo je popraćeno žestokim kontroverzama zbog rata u Čečeniji. Rusija - zajedno s još nekim državama - još uvijek ispunila sve obveze koje su pretpostavka za članstvo u Vijeću Europe - jedna je od njih i ukidanje smrtne kazne. Povodom sastanka na vrhu vlasti u Strassburgu odredile su opsežne mjere sigurnosti. Angažirano je više od 4000 policajaca i sigurnosnih dužnosnika. U mnogim dijelovima grada promet je ograničen. Francuska je kao domaćin izdvojila 30 milijuna franaka (oko 8,8 milijuna njemačkih maraka) za konferenciju", dodaje novinar na kraju izvješća. 130250 MET oct 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙