ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Položaj i perspektive mladih znanstvenika u ovome su trenutku među najvažnijim temama i problemima zagrebačkoga Sveučilišta, istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić na početku
tribine što je o toj temi održana večeras u sveučilišnoj Auli. Tribinu su organizirali Sveučilište i Sekcija asistenata Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika u Zagrebu, a priređena je u sklopu programa obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Položaj i perspektive mladih
znanstvenika u ovome su trenutku među najvažnijim temama i
problemima zagrebačkoga Sveučilišta, istaknuo je rektor
Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić na početku tribine
što je o toj temi održana večeras u sveučilišnoj Auli. Tribinu su
organizirali Sveučilište i Sekcija asistenata Društva
sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika u Zagrebu, a
priređena je u sklopu programa obilježavanja Dana Sveučilišta u
Zagrebu.#L#
Uz predstavnike organizatora, tribini su, među ostalima, bili
nazočni i novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.
Branko Jeren te pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za visoko
školstvo prof. dr. Ivica Mandić.
Po riječima rektora Šunjića "Sveučilište je jedinstvena ustanova i
po tome što se kadrovski obnavlja 'sama iz sebe'". Stvaranje pak
kadrovske politike koja će zagrebačkom Sveučilištu omogućiti da se
razvije u moderno europsko sveučilište dugoročan je postupak koji,
drži Šunjić, ne "trpi" djelomične demagoške poteze.
Pitanje kvalitete sveučilišne nastave, nastavnoga i znanstvenoga
te stručnoga sveučilišnoga kadra temeljno je pitanje koje rješava
sve druge poteškoće Sveučilišta, rekao je prof. dr. Branko Jeren.
Činjenica je da naše Sveučilište "stari" što, istaknuo je dr.
Jeren, postavlja pitanje gdje su nasljednici sadašnjih profesora.
Po mišljenju dr. Jerena, sveučilišni su nastavnici obvezni
"stvoriti" svoje nasljednike. S tim je u vezi dr. Jeren istaknuo
važnost sustava znanstvenih novaka te naglasio da postupak
doktoriranja treba što je moguće više ubrzati, a ne povećavati broj
asistentskih mjesta, jer se, po njemu, "u znanost 'ulazi' sa
znanstevnim zvanjem docent".
Prorektor za nastavu zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Petar
Kraljević iznio je rezultate istraživanja o kadrovskoj strukturi
Sveučilišta, među kojima je i podatak da na Sveučilištu ima 1859
djelatnika u nastavnim zvanjima te 1234 asistenta. Na nepostojanje
potpunih podataka na Sveučilištu o odlasku na stručno usavršavanje
mladih znanstvenika u inozemstvo upozorila je prorektorica za
međunarodnu suradnju prof. dr. Mirjana Polić-Bobić, a prorektorica
za znanost prof. dr. Helena Jasna Mencer istaknula je potrebu
sustavnoga rješavanja stambene problematike mladih znanstvenika
te dostojne materijalne naknade za njihov rad.
Predsjednik Sekcije asistenata Društva sveučilišnih nastavnika i
ostalih znanstvenika u Zagrebu mr. Ivica Tikvić izvijestio je o
rezultatima ankete provedena među asistentima na 23 fakulteta
zagrebačkoga Sveučilišta i dva zagrebačka instituta. Prema tim
rezultatima, rekao je, većina ispitanika drži da znanstveni rad
nije dovoljno društveno vrednovan te da su mogućnosti njihova
odlaska na stručno usavršavanje na europska i svjetska sveučilišta
izrazito male. Također, mr. Tikvić ukazao je na tešku stambenu
situaciju mladih znastvenika, od kojih, izvijestio je, svaki drugi
ima obitelj i djecu te podstanarski status.
(Hina)ip dd
042142 MET nov 97