1 VEČERNJI MATEK 4-11

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2A=4. XI. 1997. Ž3=Naš ulog u VE manji od dobitka Uoči ministarskog sastanka koji će se 6. studenoga održati u Strasbourgu, a na kojem će sudjelovati i hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, Ivana Kalogjera-Brkić razgovarala je s Vladimirom Matekom, stalnim predstavnikom Republike Hrvatske pri Vijeću Europe. Govoreći o ulozi, obvezama i aktivnostima Hrvatske u Vijeću Europe, organizaciji u koju je primljena upravo 6. studenoga prije godinu dana, g. Matek napominje kako je RH u tih godinu dana učinila mnoge pomake na raznim poljima, a prije svega na formalno-pravnom. Napominje kako je predsjednik Tuđman predao glavnome tajniku VE ratifikacijske instrumente za nekoliko važnih konvencija, a kao najznačajniju izdvaja Okvirnu konvenciju o zaštiti prava manjina i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Dodaje tome, uz ostale, i od strane Sabora potvrđenu Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, da bi na upit novinarke kako se unutar VE ocjenjuje stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, odgovorio: "U VE svi su svjesni da su se uvjeti koji su vladali na ratom pogođenim područjima, pa i Hrvatskoj u cjelini u vrijeme dok je ona bila napadnuta, morali odraziti na ukupno stanje u zemlji, a samim time i na stanje ljudskih prava. Jednako tako nitko ne dvoji da je u međuvremenu ostvaren velik pomak na bolje i da se hrvatske vlasti trude da se to kretanje prema naprijed i nastavi. Naravno, nitko ovdje ne zatvara oči pred problemima koji postoje, no VE je u duhu konstruktivne suradnje, na kojoj se temelji funkcioniranje cjelokupne organizacije, spremno pomoći Hrvatskoj u rješavanju preostalih problema. Pritom ne treba zaboraviti da Hrvatska nije jedina zemlja članica koja se susreće s problemima na tom području". Na upit novinarke, nije li Hrvatska ipak izložena najvećim pritiscima, g. Matek odgovara: "Sve su zemlje članice pod svojevrsnim povećalom, možda i na drugi način i drugim mehanizmima. I drugim se zemljama, baš kao i Hrvatskoj, nude programi pomoći, i na njih se, kroz političke mehanizme koji postoje, provode i određeni pritisci, a sve u cilju da se problemi koji su konstatirani na kraju i riješe. Ne bi bilo u duhu organizacije da apostrofiram neku od tih zemalja, no uvjeravam vas da ovdje nema bitne razlike u pristupu novim zemljama članicama i tzv. starim demokracijama, pa čak i onima koje su osnivale samu organizaciju, ako se kod njih uoče određene teškoće. Da se nešto traži i od Hrvatske, samo je potvrda da smo tu izjednačeni sa svima ostalim, ništa više od toga". O tome je li naš ulog za sudjelovanje u aktivnosti VE-a prevelik u odnosu na ono što zemlja od toga dobiva, g. Matek kaže: "Hrvatska dobiva puno više nego što ulaže, čak i kad gledamo na čisto financijskoj razini. Iznos koji se uplaćuje kao doprinos proračunu VE-a u svakom je slučaju puno manji od onoga što Hrvatska dobije kroz sudjelovanje naših stručnjaka u raznim skupovima - samo ih je u protekloj godini održano oko 200 - nadalje, kroz stručnu asistenciju i ekspertizu najboljih europskih stručnjaka pri izradbi zakona i sl. Ako se tome doda i to da se kroz tu suradnju stvara mreža međunarodnih odnosa, jer svaki naš stručnjak ima svoje partnere u ministarstvima 39 drugih zemalja koje poznaje, s kojima može komunicirati, od kojih u svakom trenutku može dobiti određenu informaciju i pomoć pri rješavanju nekog problema, pri izradbi nekog dokumenta ili strategije koja bi Hrvatsku trebala uključiti u europske integracijske procese, onda je to nešto što se novcem ne može platiti. Na žalost, mi se danas koristimo samo malim dijelom onoga što bismo objektivno kao punopravna članica mogli iskoristiti i zato mi se s pozicije stalnog predstavnika Hrvatske pri VE-u trenutačno čini najvažnijim to da naše državne institucije, pojedina ministarstva u svojim strukturama stvore ekipe ljudi koji će se primarno baviti pitanjem jačanja suradnje Hrvatske i VE-a". 040346 MET nov 97