SUMMIT VIJEĆA EUROPE ZA JAČANJE DEMOKRATSKOG RAZVOJA U EUROPI

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Drugi sastanak na vrhu Vijeća Europe okupit će u petak i subotu u Strasbourgu više od 40 šefova država ili vlada zemalja članica i onih sa statusom posebnog gosta u toj najbrojnijoj i najstarijoj europskoj političkoj organizaciji. #L# Na summitu će sudjelovati i visoko hrvatsko državno izaslanstvo koje predvodi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Hrvatski će predsjednik sudjelovanje na sastanku na vrhu u Strasbourgu iskoristiti i za bilateralne susrete s najvišim dužnosnicima nekolicine europskih zemalja te Vijeća Europe. Kako se predviđa, na summitu bi čelnici zemalja članica VE trebali usvojiti temeljne zadaće koje tu organizaciju očekuju na ulasku u 21. stoljeće. O tome se za usvajanje pripremaju završna izjava i plan akcije koji sadržavaju četiri dijela: razvoj pluralističke demokracije i ljudska prava, socijalna pitanja, sigurnost građana te pitanja iz područja prosvjete i kulture. "Skup će okupiti čelnike svih europskih demokracija. Moramo ojačati našu zajedničku aktivnost na korist stabilnosti i demokracije kako bi izbjegli nove podjele na europskom kontinentu", kazao je glavni tajnik Vijeća Europe Daniel Tarschys. Osim 40 zemalja članica VE, na skupu će biti nazočni čelnici zemalja koje u toj organizaciji imaju status posebnoga gosta - Armenije, Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine te Gruzije, a također i predstavnici tri zemlje sa statusom promatrača - Kanade, Japana, SAD kao i Sveta Stolica. Nazočni će biti i predstavnici Europske unije te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). S Vijećem Europe samo jedna europska zemlja nema nikakve odnose - SR Jugoslavija, dok je Bjelorusiji status posebnog gosta, zbog kršenja ljudskih prava u toj zemlji, suspendiran u siječnju ove godine. Šefovi država ili vlada članica VE namjeravaju toj organizaciji dati novi politički poticaj kako bi što adekvatnije odgovorila izazovima u Europi potkraj ovog i na početku sljedećega stoljeća. Među inim, predlaže se, najkasnije do kraja 1998. godine, utemeljenje jedinstvenog i stalnog Europskog suda za ljudska prava, zatim jačanje učinkovitosti VE u rješavanju socijalnih pitanja, snažnija akcija protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma, pokretanje kampanje "Europa - zajedničko kulturno nasljeđe", te uspostava sustava bržeg donošenja odluka u slučaju da to zatraži neka od članica. Očekuje se da će sve te akcije pridonijeti jačanju demokracije, sigurnosti oko 800 milijuna građana zemalja članica VE te socijalnoj i kulturnoj koheziji među europskim državama. Parlamentarna skupština VE na svojem nedavnom jesenskom zasjedanju preporučila je šefovima država i vlada članica da tješnje surađuju s Ministarskim odborom i Parlamentarnom skupštinom u provedbi procedura monitoringa, odnosno nadzora nad poštivanjem obveza zemalja članica VE. Također se predlaže bolja suradnja EU i VE, a posebice da EU, kad razmatra zahtjev za prijamom neke od zemalja koja je već članica VE, uzme u obzir rezultate procedure monitoringa i iskoristi stručne radove VE na pravnom planu i području ljudskih prava. Prvog dana summita francuski predsjednik Jacques Chirac, čija zemlja trenutačno predsjeda Ministarskim odborom VE i snosi sve troškove organizacije skupa od 6 milijuna dolara, organizirat će svečani ručak i večeru za šefove izaslanstava i ministre vanjskih poslova zemalja sudionica. Za smještaj oko 900 dužnosnika u 40 državnih izaslanstava francusko ministarstvo vanjskih poslova rezerviralo je ukupno 25 najluksuznijih gradskih hotela. Događaj će 'pokrivati' više od tisuću novinara. Na prvom summitu VE u Beču u listopadu 1993. godine utvrđeni su prioriteti te organizacije s obzirom na okolnosti naglog širenja VE poslije urušavanja komunizma u zemljama srednje i istočne Europe (od 1989. godine u Vijeće Europe primljeno je ukupno 17 novih članica, a samo od skupa u Beču osam, među kojima i Hrvatska koja je zasad posljednja nova članica VE). Ti su prioriteti bili pomoć u razvitku i stabilizaciji novih demokracija, jačanje sustava zaštite ljudskih prava te prava manjina. Summit u Strasbourgu, pored već spomenutih ciljeva, ima zadaću i ocijeniti ostvareno s obzirom na plan akcije usvojen u Beču te prilagoditi strukturu same organizacije uvjetima proširenog članstva. Mjere sigurnosti tijekom dvodnevnog summita bit će izuzetno stroge. U glavnom alzaškom gradu o sigurnosti visokih dužnosnika i drugih gostiju vodit će brigu na tisuće policajaca. Nad Strasbourgom će od 9. do 11. listopada, po odluci francuskog ministarstva obrane, zračni prostor biti potpuno zatvoren, a nadzirat će ga francuske zračne snage. (Hina) ii sl 090738 MET oct 97