DW - JASENOVAC - OTKRIVENI BIVŠI DOUŠNICI U BUGARSKOJ

Ž1=NJEMAČKI RADIO - DW Ž2=30. X. 1997. (...) Što se pak dogovara na vojnom planu javnosti nije rečeno, iako je upravo to najzanimljivija tema u vezi s Bosnom. Time se bavi i večerašnja emisija Panorama njemačke Tv-postaje NDR u kojoj jedan britanski stručnjak za oružje potvrđuje kako je odnos u naoružanju između Muslimana i Srba u Bosni danas 2:1, u prvom redu zahvaljujući američkom projektu Opremi i uvježbaj u okviru kojega Washington dostavlja oružje federaciji. Po toj emisiji glavni je motiv Amerikanaca razoriti dobre odnose između Sarajeva i Teherana, što navodno vodi do rastuće napetosti između europljana i Amerikanaca. U svakom slučaju, tvrdi britanski stručnjak, nije pitanje da li nego samo još kada će u Bosni opet biti rata, ali s drugim rasporedom snaga. Ž6=*** U New Yorku je pak počela konferencija koja e bavi raščišćavanjem prošlosti još iz onog prijašnjeg, II. svjetskog rata, što kako javlja Vjekoslav Krsnik, ni danas ne ide lako jer radi se o Jasenovcu. Konferencija se uz izložbu dokumenata održava pod pokroviteljstvom istraživačkog centra holokausta i katedre za povijest spomenutog koledža koji djeluje u okviru jednog od newyorških sveučilišta. trodnevni skup otvorio je predstojnik katedre za povijest Bernard klein koji je podcrtao da se konferencija ne održava niti zato da bi se na optuženičku klupu stavila Hrvatska niti da bi se promicala srpska propaganda o Jasenovcu, nego, ponajprije, da se ustanovi istina o tom logoru, s obzirom na proturječja koja postoje o njemu. Otvaranjem izložbe dokumenata o logoru Jasenovac bilo je nazočno oko stotinjak osoba, ponajprije iz znanstvenog kruga. Među ostalima zapažen je Vladislav Jovanović, veleposlanici Jugoslavije pri UN-u, iako je iz rada svjetske organizacije sama država isključena već sedmu godinu. Organizatori su izjavili da je poziv poslan i hrvatskoj misiji pri UN-u, ali se veleposlanik Ivan Šimonović ispričao, istaknuvši da se misija bavi isključivo međunarodnim pitanjima. Na otvaranju izložbe govorio je direktor muzeja holokausta u Beogradu Milan Bulajić koji je izjavio da je sobom donio tri knjige s više od 77 tisuća imena žrtava Jasenovca i posebnu knjigu od preko 19 tisuća imena djece, ubijenih u ustaškom logoru. Milan Bulajić je izrazio čuđenje da se slučaj Jasenovca ne nalazi u arhivu UN-a. U trodnevnom radu skupa najavljen je iz Zagreba direktor Hrvatskog instituta za povijest Vladimir Žerjavić koji svojedobno objavio knjigu o žrtvama II. svjetskog rata u cijeloj Jugoslaviji i u njoj pobio tvrdnje da je u Jasenovcu stradalo 700 tisuća ljudi koji se broj koristio u komunističkoj Jugoslaviji. Osim Bulajića i Žerjavića, najavljeni su brojni američki znanstvenici koji se bave istraživanjem žrtava II. svjetskog rata. Ž6=*** Prevladavanje komunističke prošlosti, napose ispitivanje dokumenata bivših tajnih služba na temelju kojih se želi utvrditi poimence odgovorne za teška kršenja ljudskih prava i zločine pitanje je s kojim su suočene i mnoge europske države koje su desetljećima bile pod komunističkim režimom. Prevladavanje prošlosti na bugarski način tema je priloga što ga je pripremio suradnik Aleksandar Andrejev. Šest tjedana nakon što je u Bugarskoj stupio na snagu zakon o otvaranju za javnost spisa bivših državnih tajnih služba, izvijestio je bugarski ministar unutarnjih poslova Bogumil Bonev, u srijedu prošloga tjedna, pred parlamentom u Sofiji, o rezultatima provjere aktivnosti sadašnjih viših državnih djelatnika u bivšem komunističkom sustavu. Ministar Bonev je na popisu imao ukupno 23 osobe koje su bile aktivni ili pak neslužbeni suradnici, tj. doušnici bivših komunističkih tajnih služba u Bugarskoj. Činjenica da se na popisu bivših službenika i doušnika tajnih služba ne nalaze članovi sadašnje vlade ili parlamentarni zastupnici vladajuće stranke, Unije demokratskih snaga, nailazi u Bugarskoj na različite interpretacije. Vodstvo vladajuće stranke tvrdi kako se, na temelju loših iskustava u proteklim godinama, prije zadnjih parlamentarnih izbora vrlo pomno preispitalo prijašnje djelatnosti svih kandidata te stranke, upravo stoga da bi se uklonila mogućnost da budu izabrani prijašnji doušnici tajnih služba. Međutim bugarska socijalistička stranka, nasljednica nekadašnje komunističke partije, misli drukčije. Socijalisti su naime uvjereni kako je ministar unutarnjih poslova Bonev posve usmjereno na svjetlo dana iznio samo dokumente tajnih služba koji se odnose na oporbene zastupnike kako bi na taj način posve ušutkao oporbu. To mišljenje zastupa i stranka koja trenutačno ima najveće probleme s gubitkom imagea, naime Pokret za prava i slobodu, dakle stranka bugarskih Turaka. Jer na popisu ministra Bonev nalazi se ne samo predsjednik stranke bugarskih Turaka Ahmed Dogan, već i dvije ključne figure te stranke u bugarskom parlamentu. Stoga je vodstvo te stranke uvjereno kako popis predstavlja kasnu osvetu za odluku turske stranke iz 1992. o napuštanju vladine koalicije s Unijom demokratskih snaga. izvještaj ministra unutarnjih poslova nije međutim vezan uz nekakve konzekvencije. Prema novom zakonu, informacija se samo prima na znanje. Više od toga ništa. odgovarajući tome su oni na koje se to odnosi reagirali bez ikakva uzbuđivanja. Za vrijeme parlamentarne raspre mnogi su dapače tvrdili kako su ponosni na svoju suradnju s tajnim službama. To je bila njegova patriotska dužnost, rekao je primjerice jedan socijalistički zastupnik koji je godinama prikriven kao diplomat špijunirao za Bugarsku. Ž5=(DW) 310433 MET oct 97