ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Grupa znanstvenika pod vodstvom R. G. Johnsona smatra da bi u Gibraltarskom tjesnacu između Španjolske i Maroka trebalo izgraditi golemu branu dugu oko 90 kilometara i visoku oko 250 metara, a kojom bi
se regulirala izmjena voda između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, navodi se u znanstvenom uradku objavljenom u časopisu Američke geofizičke unije EOS. Ako se to ne učini, u nastupajućem će razdoblju promjene svjetske klime, na posve drugoj strani svijeta, u dijelovima Kanade, nastupiti pravo ledeno doba.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Grupa znanstvenika pod vodstvom R.
G. Johnsona smatra da bi u Gibraltarskom tjesnacu između Španjolske
i Maroka trebalo izgraditi golemu branu dugu oko 90 kilometara i
visoku oko 250 metara, a kojom bi se regulirala izmjena voda između
Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, navodi se u znanstvenom
uradku objavljenom u časopisu Američke geofizičke unije EOS. Ako se
to ne učini, u nastupajućem će razdoblju promjene svjetske klime,
na posve drugoj strani svijeta, u dijelovima Kanade, nastupiti
pravo ledeno doba. #L#
Taj "zanimljivi i kontroverzni rad" od velikog je značaja i za
Hrvatsku kao mediteransku zemlju, smatra dr. Ognjen Bonacci u
ogledu posvećenom "Gibraltarskoj brani" iz mjesečnika Hrvatska
vodoprivreda. Prema Johnstonu stalni rast saliniteta Sredozemnog
mora, uz očekivane promjene klime, može, jednostavno rečeno,
logikom morskih struja, izazvati zaleđivanje dijela Kanade. Naime,
u Sredozemno more dotječu sve manje količine slatkih voda što
dovodfi do rasta razine soli u morskoj vodi. Hrvatski je Jadran u
tom pogledu dragocjena iznimka - jedini je "podbazen" Sredozemlja s
"većim dotokom slatkih voda od isparavanja". Viši salinitet dovodi
do povećanog "istjecanja" voda Sredozemnog mora u Atlantik upravo
kroz Gibraltarski tjesnac, a to će utjecati na promjenu klime i
dolazak novog ledenog doba. Da bi se takav nepovoljan tijek
događaja zaustavio, smatra Johnston, potrebno je izgraditi branu u
Gibraltarskom tjesnacu. Branom bi se za oko 20 posto smanjilo
istjecanje sredozemnih voda u Atlantski ocean i odgodilo ledeno
doba. Potvat konstrukcije brane trajao bi više od deset godina, a za
njenu izgradnju bilo bi potrebno 1,27 kilometara prostornih
materijala, uglavnom kamena.
Dr. Bonacci je mišljenja da se Johnstonova ideja ne smije "olako
odbaciti". Prema njegovim riječima, Hrvatska se kao mediteranska
zemlja mora uključiti u znanstvene rasprave u kojima se "otvaraju"
pitanja koja se, mada samo teorijski, tiču i "njene kože".
(Hina) dluc
291052 MET oct 97