Ž1=FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
Ž2=5. X. 1997.
Politička kronika iz Hrvatske: Jelena Lovrić o oscilacijama politike
Franje Tuđmana prema Bosni.
"'Hrvatska se mora postupno izvući iz bosanskohercegovačke omče,
slično kao Milošević'. Predložio je to u strogo tajnom pismu
Predsjedniku Hrvatske Janko Dobrinović-Vranitzany, hrvatski
veleposlanik pri Europskoj zajednici i NATO-u. Diplomat s europskim
'šlifom' i dobrim vezama upozorava da je Hrvatska dovedena u
nezavidnu, gotovo tragičnu situaciju jer su - kako je napisao - svi
uvjereni u Tuđmanovo duboko zadiranje u bosanskohercegovačko pitanje.
Ocjeni ključnoj za razumijevanje razloga sadašnjeg nepodnošljivog
međunarodnog pritiska na Hrvatsku slijedi poenta: Clintonova vlada
neće dopustiti da u Bosni i Hercegovini bude izigrana.
Istodobno u vlasti najbližem 'Vjesniku', glavni urednik ideje o
izvlačenju Zagreba iz Bosne i Hercegovine odbija kao geopolitički i
moralno neprihvatljive. Taj je komentar izravni pledoaje da Hrvatska
ostane snažno prisutna u Bosni sve do podjele te zemlje, na koju je -
po 'Vjesniku' - sve spremnija i međunarodna zajednica. Tuđman ponovno
mora odlučiti o svojoj politici u Bosni i Hercegovini. Vranitzany kaže
da je međunarodna nabrušenost prema Zagrebu kao u vrijeme
hrvatsko-bošnjačkog rata, prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma.
Hrvatska koja se dotad smatrala žrtvom, tada se u međunarodnoj
zajednici definitivno prepoznaje kao agresor. Hrvati su tada
prisiljeni na zaokret, pa su umjesto rata s Bošnjacima pristali s
njima na federaciju. Pritisak je sada sličan, slični su i zahtjevi.
Proizvod je to činjenica da je Tuđman prije tri godine fingirao
zaokret. Rat protiv Bošnjaka se u međuvremenu vodio drugim sredstvima.
Željezni međunarodni stisak i sada se pokušava smekšati polovičnim
ustupcima. Najavljuje se skori, vjerojatno već sutra, opet, navodno,
dobrovoljni odlazak tzv. viteške grupe u Haag. Riječ je o skupini
Hrvata iz Viteza koji su optuženi za zločin u Ahmićima. Ministar
Granić takvu odluku objašnjava jamstvima na koja je pristao
Washington. Zapravo se radi o pokušaju spašavanja obraza. Američka
izjava da će onima koji se dobrovoljno predaju sudu suđenje početi u
roku od tri do pet mjeseci i da će biti pošteno, načelnog je
karaktera. S haaškog su suda već reagirali, upozoravajući da takve
garancije u ime tribunala nitko ne može davati.
Zahtjev o brzom suđenju blef je za domaću uporabu. Hrvatska za hitrost
uopće nije zainteresirana. Pouzdani izvori tvrde da se Zagreb pokušava
nagoditi kako se ni ovog puta ne bi morao izručiti Dario Kordić, koji
je za međunarodnu javnost hrvatski pandan Karadžiću. Hrvatski mediji
javljaju da bi sutra u Haag moglo biti izručeno 11 optuženika, ali
Kordića kao najtraženijeg Hrvata s haaških lista nitko zasad ne
spominje. Nije jasno čuva li službeni Zagreb samo Kordića ili posredno
sabotira i privođenje njegova mnogo krvavijeg srpskog parnjaka. Teško
je naime ocijeniti tko bi u Haagu bio za Zagreb neugodniji, Kordić ili
Karadžić, s kojim je hrvatska vrhuška u vrijeme rata imala relativno
uredne odnose.
Slično je i s najavom o povlačenju Mije Brajkovića, direktora
mostarske tvornice aluminija i predsjednika vlade hercegovačkog
kantona. Tuđman mu je pred koji dan saopćio da se mora povući. Od
Zagreba se naime zahtijeva da odmah eliminira tzv. mostarsku grupu.
Riječ je o skupini tvrdih hercegovačkih političara koji su izrazito
agresivni i prema Bošnjacima neprijateljski raspoloženi, od
predsjednika HDZ-ove bosanke podružnice Rajića do Brajkovića koji je
izazvao više ekscesa i čije je smjenjivanje tražio još Koschnick. U
hrvatskim se medijima danas pojavila stidljiva vjestica da je HDZ u
Mostaru promijenio čelnog čovjeka. Dužnosti je razriješen Mile Puljić,
poznat po izjavama tipa 's Bošnjacima ništa zajedničko'.
Hoće li ovi ustupci biti dovoljni da zaustave međunarodni stampedo na
Hrvatsku ostaje da se vrlo brzo i vidi. Amerika je navodno već tražila
da se krediti Hrvatskoj blokiraju na sljedećih šest mjeseci,
povjerljivi izvori tvrde da bi već sljedećega tjedna Europska
zajednica mogla ukinuti trgovačke preferencije za Hrvatsku, što je za
zemlju koja uglavnom posluje sa zapadnoeuropskim državama ravno
katastrofi. Pravo je pitanje, postavlja ga profesor Mirjana Kasapović,
što to Tuđman brani u Bosni i Hercegovini da cijelu zemlju izlaže
opasnosti dramatične međunarodne izolacije.
Obično se tvrdi da Hrvatska mora brinuti o bosanskohercegovačkim
Hrvatima, da je to njezina ustavna obaveza. Ali najveća žrtva
Tuđmanove politike upravo su bosanski Hrvati. U Bosni i Hercegovini
danas ih živi upola manje nego prije rata, a svi su izgledi da će ih
biti sve manje. U ovdašnjim medijima već se alarmira da će Hrvati u
Bosni biti svedeni na nacionalnu manjinu. Nije to samo rezultat rata
nego i opakog plana o preseljenju stanovništva. Riječ je o okrutnom
projektu stvaranja hrvatskog etnički homogenog i terirorijalno
kontinuiranog prostora.
'Krajnje je vrijeme da se prizna slom hrvatske politike u Bosni i da
se kaže kako je ona rezultirala katastrofalnim posljedicama', kaže
ovih dana Alain Finkielkraut na mediteranskoj konferenciji PEN-a u
Splitu. On podsjeća kako je u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata
upozoravao Tuđmana da je posijao vjetar i da će požnjeti buru.
Napominjući da politika hrvatskog vrhovništva prema Bosni i
Hercegovini ide na dušu hrvatskog Predsjednika, Finkielkraut točno
primjećuje: 'Osvajanje Bosne bila je opsesija srpske politike, ali
podjela Bosne Tuđmanova je osobna opsesija.'
Nacija na takav program nije bila pripremljena i nikad ga zapravo nije
prihvatila. Da je razaranje Bosne i njezina podjela hrvatski
nacionalni interes, zato Tuđman nije mogao naći inspiraciju nigdje u
hrvatskoj povijesti, to je njegova izmišljotina i njegova odgovornost.
'Hrvatska službena politika brani danas u Bosni svoje pravo na
opstrukciju vlastitih rezultata,' kaže profesorica Kasapović. Tuđman
de facto odbija priznati što je sve proizveo. On u Bosni brani svoj
san, nadajući se da poraz ipak može postati pobjeda, da će ipak biti
onako kako je on zamislio. Iako za njegovu politiku i one koji su
njezini zatočenici od Hrvatske do Hrvata u Bosni situacija postaje sve
tragičnija."
Ž5=(RFI)
060459 MET oct 97
DHMZ: Pretežno oblačno
NHL: Rezultati
Njemačka: Muškarac preživio 282 km/h držeći se za vanjski dio jurećeg vlaka
NHL: Rezultati
SKV: Svijet uz kavu
NBA: Rezultati
Prva faza sporazuma: Izrael će osloboditi 737 palestinskih zatvorenika
Australian Open: Swiatek ekspresno u osminu finala
Četvero mrtvih u noćnom napadu na Kijev; Ukrajinci dronovima napali skladišta goriva
SKV: Hrvatska u 4,30 sati