1 VJESNIK ZORNIJA 27-10

Ž1=VJESNIK Ž2=27. X. 1997. Ž3=Kleinovi zahtjevi "Nakon gotovo dvije godine od potpisivanja mirovnog sporazuma, najodgovorniji međunarodni dužnosnici zaduženi za civilnu implementaciju Daytona otvoreno su priznali da s postojećim ovlastima nisu u stanju riješiti nagomilane probleme koji opterećuju poslijeratnu BiH", piše Alenko Zornija u uvodu komentara lista, a nakon posljednjih izjava visokog predstavnika Carlosa Westendorpa i njegova zamjenika Jacquesa Kleina. Tako je Klein, izjavio "da bi Ured visokog predstavnika trebao dobiti arbitražne ovlasti pri rješavanju onih problema oko kojih se ne mogu usaglasiti članovi Predsjedništva, ili pak tamo gdje neka strana otvoreno opstruira važne anekse Daytonskog sporazuma, kakav je slučaj sa stambenom politikom Izetbegovićeve administracije". Komentirajajući Kleinovu ocjenu da je iznad svega problem "'što ljudi, koji su doveli do ovog rata, sada zemlju vode i u miru'", Zornija piše kako je to djelomice točno. (...) Jer, ograničiti problem daytonske BiH samo na 'loša vodstva' - krajnje je simplificiranje i uzroka rata i njegovih posljedica. U Kleinovim riječima, doduše, teško se prepoznaje nedobronamjernost. Ali, svatko tko želi ozbiljno pristupiti rješavanju 'bosanskog čvora' mora uvažiti činjenicu da je međunacionalnih sukoba bilo i prije dolaska sadašnjih garnitura na vlast, te da bi najvjerojatnije i s drugim ljudima na vlasti, pogotovo s hrvatske i bošnjačke strane, krajnji ishod bio isti". Zornija ocjenjuje ključnom kontroverzom međunarodne politike, "a u tu zamku upada i Klein", činjenicu "da nikad nisu adekvatno kažnjeni pravi izazivači rat u Hrvatskoj i BiH. Dapače, ključni čovjek rata je zbog zapadnih interesa priznat kao 'mirotvorac'. Uostalom, Srbi su i Daytonskim sporazumom dobili uglavnom onoliko teritorija koliko su vojno uspjeli očuvati osvajanja bivše JNA u BiH", napominje novinar i na kraju komentira: "Danas, kad Klein traži veće ovlasti, razumljiva je njegova frustracija, pa čak i opravdanost takvih traženja. Ali, prije dvije godine, gotovo svi su upozoravali da civilne odredbe Daytona, za razliku od vojnog dijela, nude vrlo 'nejasnu' sliku o tome kako se misli provesti taj dio sporazuma. Bio je to očit ustupak bosanskim Srbima i Miloševiću, zbog kojeg se danas plaća vrlo skupni račun. Naravno, i za dugotrajnu podršku bošnjačkoj neiskrenoj 'multipolitici', a na štetu Hrvata u BiH, sad se plaća cijena prije svega zbog bezobrazluka kojeg bošnjačka administracija pokazuje, recimo, u stambenoj politici koja otvoreno ruši - možda i najvažniji - Aneks 7. Daytonskog sporazuma". 270132 MET oct 97