FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AUSTRIJA - DIE PRESSE - PROŠIRENJE EU - 27. X.

Ž4=AUSTRIJA Ž1=DIE PRESSE Ž2=27. X. 1997. Ž3='Proširenje spada među najnepopularnije namjere EU-a' List objavljuje interview s Jeanom-Claudeom Junckerom, predsjednikom EU-a i premijerom Luxemburga koji je posebno zabrinut zbog političkog raspoloženja u Austriji. "'Planirano proširenje u svim državama članicama EU-a sve više postaje najnepopularnija nakana idućih godina'. Taj mračni scenarij otkriva sadašnji predsjednik Europske unije, premijer Luxemburga Jean-Claude Juncker u razgovoru s 'Die Presse'. Čini se da je Juncker s tim u vezi osobito zabrinut zbog Austrije. 'Austrija je jedna od malobrojnih zemalja gdje se već primjećuje to raspoloženje protiv proširenja. O idućem austrijskom izboru u povijesnim knjigama neće biti puno. No ako se proširenje izjalovi zbog tog izbora, to će postati ugaonom točkom u povijesti - dakako ne u austrijskoj nego u europskoj povijesti.' Na pitanje je li to upozorenje protiv jednog od mogućih saveznih kancelara Joerga Haidera, Juncker je izbjegao odgovor: 'Svaku politiku koja nije usmjerena na suradnju, razumijevanje, kompromis i sporazume sa susjedima, držim nepodnošljivom. Ako ste u dvojbi radikalno za vlastitu zemlju, pozivate i susjede da čine isto. A tada smo opet tamo gdje smo već jedamput bili.' Juncker u razgovoru upozorava izričito na to da se šansa osiguranja mira u Europi povezana s proširenjem, iz izborno-taktičnih razloga stavlja na kocku: 'Taj pritisak javnog mišljenja koji će se idućih godina masovno izražavati, mora se uzeti u obzir ali mu se ne smije popustiti. Oni koji uvijek trče za biračima, vide isključivo njihovu pozadinu. Oni koji žele razgovarati s biračima, moraju im se ponekad i suprotstaviti.' Junckerov recept za što je moguće lakši razvitak teške teme proširenja sastoji se od više sastojaka. S jedne strane zahtijeva 'uvjereni i uvjerljivi dijalog iznutra, ne samo s kandidatima'. S druge strane se treba distancirati od 'ho-ruk-scenarija'. Tako luxemburški premijer drži da će se prve nove članice moći primiti u EU tek za pet ili šest godina. 'Osim toga treba pokušati dugim i djelomično vrlo dugim prijelaznim pravilima pretočiti odskočni mehanizam u ugovorni oblik. Za to i u srednjoj i istočnoj Europi postoji sve veće razumijevanje.' Istodobne razgovore o pristupu sa svim kandidatima Juncker drži 'neprimjerenima stanju': 'Realno je voditi intenzivne razgovore o proširenju s onim srednjim i istočnim europskim državama koje su bolje pripremljene. Prije konca godine mora se svim kandidatima poslati poruka da nitko nije isključen, da je svatko dio tog procesa proširenja'. Dokaz zrelosti EU-a morao bi se pokazati godišnjim ispitivanjem stvarnog stanja u državama kandidatkinjama i u slučaju napretka odmah započeti pregovore. Pri tome se može zamisliti i da neka zemlja koja je kasnije gurnuta u pregovore o pristupu, još prestigne 'skupinu šestorice' koju je predložilo povjerenstvo EU-a - Poljsku, Madžarsku, Češku republiku, Sloveniju, Estoniju i Cipar. Glede planirane 'Europske konferencije' na kojoj bi trebale sudjelovati sve države s važećim zahtjevom za pristup, Junckerov proces mišljenja još nije dovršen, ali: 'Samo s diplomatskim happeningom sigurno ne ćemo napredovati.' Najvažniji dio te slagalice za njega je Turska. Juncker će stoga koncem studenoga otputovati na konzultacije u Ankaru: 'Teme su postupak s manjinama, Cipar i Grčka. Ako se tu postigne sporazum, turski problem više neće postojati.' Druga velika Junckerova briga zasad je vrh o zaposlenosti u studenom. Tu je premijer već utvrdio da ta prigoda ne smije postati 'još jedan književni vrh': 'Ljudima silovito izbija iz grla brbljanje. Ako vrh ne uspije, to ću i reći.' Juncker je doduše odbio predujam povjerenstva EU-a da unutar pet godina stopu nezaposlenosti u Uniji sa sadašnjih 10,8 posto snizi na sedam posto i time stvori dvanaest milijuna radnih mjesta; no u protupotezu je postavio skoro isto tako težak cilj: u roku od godine dana svakom nezaposlenom ponuditi posao, nezaposlenima mlađim od 25 godina, čak u roku od šest mjeseci. I radno vrijeme će imati veliku ulogu na vrhu o zaposlenosti - ali ne u obliku 35-satnog tjedna što propagiraju Francuska i Italija: 'Kad bi 35-satni radni tjedan mogao riješiti problem nezaposlenosti, to bi već posvuda bilo provedeno. Pitanje je kako se drukčije može organizirati radno vrijeme: tjednim ili godišnjim radnim vremenom, djelomičnim radnim vremenom, smanjenjem ili prekovremenim. Svaka će zemlja morati odlučiti hoće li voziti po tračnicama zakonodavstva ili tarifne politike.' Juncker također želi spriječiti da vlade same snose odgovornost za budućnost zaposlenosti: 'Želimo staviti pod pritisak socijalne partnere, što im se neće svidjeti.'" - piše Doris Kraus. 270132 MET oct 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙