ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Ravnatelji državnih arhiva država sljednica bivše SFRJ u zajedničkom su priopćenju, nakon sastanka 17. listopada u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, izjavili da nemaju suprotna mišljenja, među ostalim, i
glede prihvaćanja, kao izuzetka, načela funkcionalne pertinencije, uz poštovanje osnovnog arhivističkoga načela provenijencije i cjelovitosti arhivskoga fonda, izjavio je za Hinu direktor Hrvatskoga državnog arhiva dr. Josip Kolanović, osvrćući se na interview što ga je beogradskom dnevniku "Politika" 23. listopada dao direktor Arhiva Jugoslavije Jovan Popović. U tom je interviewu, uz ostalo, on izjavio da su "direktori državnih arhiva država nastalih raspadom SFRJ na spomenutom sastanku prihvatili stajalište jugoslavenske strane da se arhivska građa ne dijeli i da bude dostupna svim istraživačima".
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Ravnatelji državnih arhiva država
sljednica bivše SFRJ u zajedničkom su priopćenju, nakon sastanka
17. listopada u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, izjavili da nemaju
suprotna mišljenja, među ostalim, i glede prihvaćanja, kao
izuzetka, načela funkcionalne pertinencije, uz poštovanje
osnovnog arhivističkoga načela provenijencije i cjelovitosti
arhivskoga fonda, izjavio je za Hinu direktor Hrvatskoga državnog
arhiva dr. Josip Kolanović, osvrćući se na interview što ga je
beogradskom dnevniku "Politika" 23. listopada dao direktor Arhiva
Jugoslavije Jovan Popović. U tom je interviewu, uz ostalo, on
izjavio da su "direktori državnih arhiva država nastalih raspadom
SFRJ na spomenutom sastanku prihvatili stajalište jugoslavenske
strane da se arhivska građa ne dijeli i da bude dostupna svim
istraživačima".#L#
Po riječima dr. Kolanovića, ta je točka u tom interviewu,
"restriktivno protumačena". Naime, objasnio je direktor
Hrvatskoga državnog arhiva, poštovanje načela funkcionalne
pertinencije zapravo znači da se državama sljednicama bivše SFRJ
predaju pojedinačni originalni dokumenti ili skupine originalnih
dokumenata koji su nastali u Beogradu, a po principu porijekla i
pripadaju arhivima federacije bivše Jugoslavije, ako su državama
sljednicama bivše SFRJ ti originalni dokumenti potrebni u radu.
Svi su direktori, rekao je dr. Kolanović, doista čvrsto zastupali
stajališta međunarodne arhivske teorije i prakse o očuvanju
integriteta, odnosno cjelovitosti arhivskih fondova. Ali budući da
je život iznad papira, istaknuo je dr. Kolanović, a i svaka zemlja
ima pravo na svoju arhivsku baštinu, u razgovorima se otvoreno
govorilo o potrebi, a takvo su mišljenje izrazili i predstavnici
Arhiva Jugoslavije, da se državama sljednicama bivše SFRJ vrate
pojedinačni originalni dokumenti ili skupine originalnih
dokumenata koji su im potrebni u radu, kao npr. originalni
dokumenti o granicama, geološkim istraživanjima, avionskim
snimcima te o međunarodnim ugovorima ako se oni odnose na neku
zemlju, primjerice Osimski ugovori.
Ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva pripomenuo je kako je u
raspravi istaknuto da se ovaj izuzetak "protegne" i na grupe
dokumenata odnosno veće cjeline dokumenata ako se odnose samo na
jednu zemlju. Pri tome se, primjerice, mislilo na arhivsku građu
federalnih jedinica nakon Drugoga svjetskog rata, ako se ta građa
odnosi samo na jednu državu sljednicu. Primjer takvoga izuzetka,
rekao je Kolanović, spomenut je popis žrtava Drugoga svjetskog rata
nastao 1965., a koji se čuva u Arhivu Jugoslavije prema
teritorijalnom principu.
Direktori državnih arhiva država sljednica bivše SFRJ, kazao je
Kolanović, na sastanku su, izrazili i mišljenje da bi se Arhivu
Jugoslavije i drugim arhivima federacije bivše Jugoslavije mogli
predati mikrofilmovi originalnih dokumenata koje bi preuzele
države sljednice bivše SFRJ, pa bi se u tom slučaju "sačuvao i
potpuni integritet informiranja arhivskih fondova".
U zajedničkom su priopćenju direktori državnih arhiva država
sljednica bivše SFRJ u pogledu sukcesije arhivskoga gradiva
nastaloga radom različitih tijela bivše SFRJ, kao i glede
arhivskoga gradiva koje se čuva u arhivskim ustanovama na koje se
odnosi Zakon o arhivskoj građi SFRJ iz 1986. (Arhiv Jugoslavije,
Arhiv oružanih snaga Jugoslavije, Arhiv Memorijalnoga centra J.B.
Tita, Jugoslavenska kinoteka) uz navedenu točku, također izjavili
da nemaju suprotna mišljenja i glede nekih drugih pitanja. Tako u
izjavi stoji, podsjetio je dr. Josip Kolanović da pri korištenju
arhivskoga gradiva svi građani zemalja sljednica bivše SFRJ, pod
istim uvjetima, imaju ista prava na temelju Zakona i drugih
propisa. U pogledu pak dostupnosti arhivskoga gradiva za potrebe
država sljednica rokovi mogu biti kraći od onih utvrđenih Zakonom.
Direktori državnih arhiva država sljednica bivše SFRJ nemaju
suprotna mišljenja ni o tome da se što prije izradi pregled
arhivskih fondova, odnosno, stvaratelja arhivskoga gradiva bivše
federacije, bez obzira na to gdje se oni čuvaju, te da bi pitanje
državnih arhiva bivše Jugoslavije moglo biti brže riješeno ako bi
se ono izdvojilo iz ostalih pitanja sukcesije te prijedlog rješenja
povjerio državnim arhivima, a na temelju međunarodne arhivske
prakse i međunarodnih arhivskih načela, kazao je dr. Kolanović.
(Hina) ip mc
250919 MET oct 97