5 SLOBODNA ROŠKIĆ 23-10

Ž1=SLOBODNA DALMACIJA Ž2=23. X. 1997. Ž3=Sefer Halilović teško optužuje Izetbegovića "'Način vladanja i upravljanja nacionalnim i državnim interesima zasnovan je na rođačko-interesnim načelima. Zato nam i jest namijenjena buućnost u mini državici uređenoj kao sultanat i podijeljenoj na begluke. U desetak vladajućih porodica sve se zna: i sultan i princ, a i stari i novokomponirani begovi. Nisu se oni ni borili za obespravljeni narod ili nedostatak vjerskih sloboda. Uostalom, ni najstariji Bošnjaci, a ni najumniji islamolozi ne pamte vakat (vrijeme, o.a.) kad su islam i vjerska osjećanja na tako grub način zloupotrebljavana i korištena u dnevnopolitičke svrhe. Onako kako to odgovara interesima vladajuće oligarhije'. Ovaj navod koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, nije iz nekog napisa nekog 'neprijatelja Bosne', nego bivšeg načelnika Glavnog štaba Armije BiH, generala Sefera Halilovića iz njegove nedavno objavljene knjige 'Lukava strategija'", piše Petar Roškić. Navodi kako Halilović već na samom početku knjige piše o podjeli Bosne i za to ponajprije optužuje Aliju Izetbegovića. "Kaže da je prvi put saznao za takav plan u studenome 1992. godine. Tada su mu Alija Izetbegović i Ejup Ganić predočili plan po kojemu bi sa Srbima zamijenili Sandžak za istočnu Hercegovinu. Tada je čuo da bi muslimanski narod iz Sandžaka 's oduševljenjem prihvatio' takvu mogućnost, a Ganić je za taj plan kazao: 'To je odlično'. 'Naravno da bi bilo odlično. Skupiti narod, srediti državu i raditi svoja posla', odgovorio je zadovoljno Predsjednik, piše Halilović. Podjela Bosne je bila stalno u igri, a javno je 'važila priča o suverenoj i cjelovitoj državi' i to je bio najveći razlog za 'razlaz između Izetbegovića i mene', piše Halilović". Izdvojivši još neke dijelove knjige, koje "sigurno ne odobravaju sadašnji protagonisti muslimanske politike i armijski zapovjednici", novinar ocjenjuje kako nije bitno nagoni li Halilovića na objavljivanje podataka "činjenica da sadašnja politika nastoji optužiti upravo generala Sefera Halilovića za zločine koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima, ili nešto drugo. No, za zločine u Uzdolu i Grabovici, kada je poklano na desetke hrvatskih žena, djece i staraca, Halilović optužuje konkretne ljude", napominje novinar i nastavlja: "Štoviše, on iznosi i cijeli plan operacije Armije BiH koji je potpisao Rasim Delić, tada već zapovjednik Glavnoga štaba, a odobrio Alija Izetbegović. Tom operacijom, pod nazivom Neretva '93., Armija je trebala osloboditi od Hrvata širok prostor od Bugojna do Mostara uključujući i 'Lišticu'. Za to su angažirane brojne snage Trećeg, Šestog, Četvrtog korpusa i dovedena pojačanja iz Sarajeva. On pokolje u Uzdolu i Grabovici naziva incidentima s tragičnim posljedicama. Za pokolj nad civilima u Uzdolu Halilović optužuje Envera Buzu, zapovjednika Samostalnoga prozorskog bataljuna kojega je Rasim Delić poslije nagradio činom 'majora', a za Grabovicu dvije postrojbe iz Sarajeva. 'Mjerodavna tijela, siguran sam, poimenično znaju tko je za što odgovoran, ali ukupnoj političkoj klimi odgovara da se krivci ne otkriju', piše Halilović. Međutim, Halilović kandidira konkretne ljude za Haag, no hoće li tužitelji i za ove zločine posegnuti za objektivnom odgovornošću kao u slučaju Ahmići", napominje na kraju Roškić. 230133 MET oct 97