5 SLOBODNA PLOČE 21-10

Ž1=SLOBODNA DALMACIJA Ž2=21. X. 1997. Ž3=Jesu li realni planovi o konfederalnim vezama Hrvatske i Federacije BiH List na dvije stranice obrađuje problem posebnih veza Hrvatske i Federacije BiH. Pitanje koje je, vezano uz to, postavljeno oporbenim čelnicima te diplomatskim izvorima glasi: "Jesu li realni planovi o konfederalnim vezama Hrvatske i Federacije BiH?" List još, uz osvrt Silve Pavić-Stazić, prenosi i pisanje sarajevskoga tiska. Riječ je, "ako se pokažu točnima neformalne informacije, o tome da se u hrvatskim državnim krugovima razmišlja o operacionalizaciji washingtonskih sporazuma, koji, među ostalim, govori o mogućnosti uspostavljanja konfederacije između Republike Hrvatske i Federacije BiH", objašnjava Silva Pavić-Stazić. Ona smatra kako će, ukoliko je to istina, "to otvoriti niz političkih pitanja kako na međunarodnom, odnosno na području država bivše Jugoslavije, tako i na domaćem političkom terenu". O samoj mogućnosti da se u hrvatskom Saboru verificira takva odluka, novinarka ocjenjuje kako je to teško ostvarivo i piše: "Teško je, naime, povjerovati da će stranke, osim pravaša ili manjinski zastupnici, poduprijeti konfederaciju s Federacijom BiH jer bi ona po Daytonu u odnosu na Republiku Srpsku funkcionirala po sistemu spojenih posuda. A to bi pak bio dvosjekli mač - podjela Bosne s primjesama povratka u nekakav tješnji savez bivših jugoslavenskih država uzduž i poprijeko gradske linije Zagreb-Sarajevo-Mostar-Pale-Beograd. Razumno je, dakle, vjerovati poznavateljima prilika da će ipak sve ostati na posebnim svezama, koje mogu prije svega biti ekonomske, između dvaju bosanskohercegovačkih entiteta i njihovih matičnih država". Hasan Muratović, vođa bosanskohercegovačke delegacije, o pregovorima o luci Ploče, kaže u izjavi za list kako je njihov stav "da povezivanje ta dva ugovora (ugovora o korištenju luke Poče i o specijalnim paralelnim odnosima Republike Hrvatske i Federacije BiH) i uvjetovanje jednog sporazuma drugim može samo produljiti taj proces. 'Mi smo za to da se ta dva ugovora potpuno odvojeno pripremaju i realiziraju', ustvrdio je Muratović", a o samoj luci Ploče istaknuo je kako će BiH "inzistirati na unajmljivanju slobodne carinske zone u pločanskoj luci na rok od 99 godina, za što ističe da postoji uporište u washingtonskom sporazumu, dodajući da se može razgovarati i o manjim vremenskim razdobljima za iznajmljivanje luke". List piše kako strani diplomatski izvori "nisu baš voljni u 'proricanju' događaja vezanih uz daytonski sporazum i mirovni proces u BiH", i dodaju "kako informacije o navodnoj hrvatskoj inicijativi nemaju". Dio europskih diplomata smatra kako je riječ "o mogućem pokušaju da napokon profunkcionira Federacija", ali istodobno napominju "kako bi eventualno pokretanje takve inicijative imalo izravne posljedice na srpsku stranu. Kakve - ostaje i dalje na razini spekulacija. No jedna, koja je suprotna tvrdnjama međunarodnih čimbenika da se Dayton ne smije mijenjati, logički u tom scenariju pretpostavlja podjelu, ali opet uz pitanja - kako i kada", napominje autor teksta D. Lopandić. Izdvajamo i ocjene hrvatskih oporbenih prvaka. Tako Stjepo Martinović, politički tajnik HNS-a, smatra: "Ta ideja o konfederaciji RH s dijelom BiH jest zapravo želja za legalizacijom aneksije dijela BiH, i to onog dijela koji je navodno pod kontrolom Hrvata u BiH. To je suprotno duhu Daytona i projekt konfederacije Hrvatske s dijelom BiH je uperen direktno protiv cjelovitosti BiH". Zlatko Tomčić, čelnik HSS-a, smatra "da je ideja o konfederaciji Hrvatske i dijela BiH protivna interesu RH, a to bi značilo podjelu BiH", a ukoliko dođe do takve situacije drži da bi o tome trebao odlučiti hrvatski narod na referendumu. Zastupnik HSLS-a u Zastupničkom domu Vladimir Primorac "naglašava kako ideja o konfederaciji RH s dijelom BiH nije u skladu s daytonskim sporazumom koji predviđa cjelovitu BiH", i da je to "daljnji korak ka cijepanju BiH. (...) Anto Đapić, predsjednik HSP-a, misli da je ideja o konfederaciji RH s Federacijom BiH jedino moguće rješenje za Hrvate u BiH", i dodaje da o tome treba odlučiti na referendumu. Tonino Picula, zastupnik SDP-a, napominje kako bi "u slučaju inzistiranja na konfederaciji RH i Federacije BiH i vodstvo Republike Srpske zatražilo s punim pravom prisnije državnopravne veze sa SR Jugoslavijom", a onda bi se "Hrvatska i Miloševićeva Jugoslavija našle u zanimljivoj (para)državnoj asocijaciji". Picula ocjenjuje da "inzistiranje na konfederalnim odnosima sa samo jednim dijelom postdaytonske BiH ne smije postati sedativ namijenjen zabrinutom hrvatskom narodu u BiH i novo političko sklonište protagonistima jedne teško kompromitirane politike". List citira i pisanje Gojka Borića u sarajevskom 'Oslobođenju' (naslov je članka 'Ne daj Bosni more'), koji analizira hrvatsko odbijanje američkog prijedloga po kojem bi Federacija BiH koristila luku Ploče. Komentator piše kako je hrvatski Predsjednik 'spreman žrtvovati i luku i gradić Ploče samo ako će to naškoditi Bosni i Bošnjacima. (...) Kad se sve sabere, hadezevoska vlast štiti Ploče argumentima nacionalističkog ludila koje još ne pokazuje znake iščezavanja s ovih prostora, a narod je podmetnuo leđa pod novi totalitarizam i podnosi ga kao magarac samar', piše Gojko Borić, naglašavajući kako i hrvatski mediji 'pod Tuđmanovom kontrolom' "lansiraju strah od nekoliko stotina Bošnjaka koji bi radili u luci Ploče i koji bi valjda 'čakijama, sevdalinkama ili munjevitim razmnožavanjem' ugrozili tamošnju demografsku strukturu'". 210204 MET oct 97