4 VJESNIK STROEHM 21-10

Ž1=VJESNIK Ž2=21. X. 1997. Ž3=Izvjestiteljica za ljudska prava traži - cenzuru Vijest da generalni tajnik UN-a Kofi Annan traži od HTV-a ukidanje emisije 'Spomenar', jer ona tobože smete procesu pomirenja Hrvata i Srba, kao i vijest da Elizabeth Rehn, posebna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava, "'preporučuje' hrvatskoj Vladi da hitno 'poduzme mjere' radi 'sprječavanja širenja mržnje' u nekim hrvatskim medijima" (E. Rehn navodi 'Hrvatski vjesnik' i 'Hrvatsko slovo'), komentira Carl Gustaf Stroehm i, među inim, piše: "U prvom trenutku čovjek se uhvati za glavu, jer jednostavno ne može vjerovati da su takve vijesti istinite. Jedna iskusna, rutinirana političarka iz jedne demokratske zemlje, kao što je Finska, zaista traži od hrvatske Vlade da 'poduzme mjere' protiv nekih 'nepodobnih' publikacija. Kad bi gospođa Rehn nešto slično tražila od finske vlade, u javnosti svoje zemlje izazvala bi najveći skandal, jer skoro svaki učenik osnovne škole u demokratskoj zemlji zna da nije vladina zadaća 'poduzeti mjere' protiv medija samo zato što zastupaju mišljenja ili ideje što se vladi ne sviđaju. (...) Očito, gospođa Rehn je u pretjeranoj revnosti zaboravila da u zapadnim demokracijama postoji podjela vlasti između zakonodavne (parlament), izvršne (vlada) i sudstva. Samo nezavisan sud ima - po točno definiranim zakonskim uvjetima - pravo zabraniti knjige, časopise ili novine, ako ima dokaza da ti mediji grubo krše krivični zakon", podsjeća Stroehm i dodaje: "U slučaju 'inkriminiranih' hrvatskih publikacija, nema govora o takvim prekršajima. Možda se gospođi Rehn ne sviđaju neke ideje ili stavovi tih listova, no to joj ne daje pravo da se miješa u uređivačku politiku novina ili časopisa". Uz upit je li slučajno "da istodobno kad i gospođa Rehn, i generalni tajnik UN-a nastupa čudnim 'prijedlogom' - da se ukine emisija HRT-a koja dokumentira događaje iz nedavne prošlosti, uglavnom iz Domovinskog rata", Stroehm ocjenjuje: "Dakle, ne radi se o tome jesu li stavovi nekih časopisa, novina ili tv-programa ispravni ili 'prihvatljivi', nego o tome da je sloboda mišljenja nedjeljiva. Ni generalni tajnik UN-a niti izvjestiteljica za ljudska prava nemaju ulogu sudaca medijskim stavovima. Svaki daljnji korak u tom pravcu pobudio bi sumnju da se prema Hrvatima i stanovnicima Bosne provodi politika nekoga čudnog 'medijskog kolonijalizma'. Sljedeći korak u tom pravcu bio bi zahtjev međunarodnih čimbenika da određuju tko u Hrvatskoj ili Bosni ima pravo uživati medijske slobode, a koga treba maknuti iz redakcija i tv-studija". 210204 MET oct 97