ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Rasprava o etici suvremenoga novinarstva moguća je uz razumijevanje medija u kojemu se djeluje, budući da je istina predodređena prirodom medija, a ta činjenica pak nužno deformira stvarnost koju se, zbog
njene neizrecivosti, ne može potpuno prikazati i opisati. To su neka od stajališta iz izlaganja prof. dr. Davora Rodina kojim je započeo okrugli stol posvećen temi "Etika novinarstva" održan danas na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Okrugli je stol, u sklopu svojih redovitih aktivnosti, organizirala Novinarska knjižnica Freedom Forum (The Freedom Forum Journalism Library), a u njegovu su radu sudjelovali istaknuti hrvatski novinari i predavači Fakulteta političkih znanosti.
ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Rasprava o etici suvremenoga novinarstva
moguća je uz razumijevanje medija u kojemu se djeluje, budući da je
istina predodređena prirodom medija, a ta činjenica pak nužno
deformira stvarnost koju se, zbog njene neizrecivosti, ne može potpuno
prikazati i opisati. To su neka od stajališta iz izlaganja prof. dr.
Davora Rodina kojim je započeo okrugli stol posvećen temi "Etika
novinarstva" održan danas na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Okrugli je stol, u sklopu svojih redovitih aktivnosti, organizirala
Novinarska knjižnica Freedom Forum (The Freedom Forum Journalism
Library), a u njegovu su radu sudjelovali istaknuti hrvatski novinari
i predavači Fakulteta političkih znanosti. #L#
Utjecajni mediji i nemoćni novinari paradoks su našega vremena u
kojemu je zbog toga novinarska etika slab čimbenik, mišljenja je prof.
dr. Pavao Novosel. Moćni mediji, među kojima je i televizija kao
iznimno jak medij, stvaraju posebnu stvarnost i u interesnoj "igri",
istaknuo je dr. Novosel, nameću svoju interpretaciju stvarnosti.
Sa stajalištem dr. Novosela o moćnim medijima i nemoćnim novinarima
polemizirao je novinar Dražen Vukov-Colić rekavši da bi se novinarska
profesija trebala sama regulirati. Pri tom je istaknuo da su za
novinara najvažnija načela: ne griješiti protiv činjenica i ljudskoga
dostojanstva. S tim je u vezi, Dražen Vukov-Colić izrazio i mišljenje
da vrijeme pojedinaca u hrvatskom novinarstvu tek dolazi.
Novinari pripadaju profesiji koja nema tu povlasticu da drugima nisu
dužni objašnjavati svoje postupke. Zato su, rekao je prof. dr. Marko
Goluža, više izloženi neetičnosti drugih, a ne vlastite, profesije.
Pri tom je dr. Goluža ukazao i na tri razine koje, po njegovu
mišljenju, treba razlikovati u raspravi o etici ili neetičnosti
novinarstva. To su: poimanje etike samog novinara, redakcijsko
stajalište ili "credo" i tumačenje etičnosti te šire društvene
postavke o novinarskoj profesiji. S tim je u vezi, dr. Goluža spomenuo
primjer američkoga poimanja istraživačkoga novinarstva koje, rekao je
Goluža, uvijek mora sadržavati nekakav "gate". U vezi pak pitanja komu
mediji i novinari trebaju odgovarati kada nanose osobnu ili društvenu
štetu, dr. Goluža misli da bi demokratska društva trebala težiti
izgradnji etičkoga monitoringa.
(Hina) ip dd
291831 MET sep 97