BBC-TISAK 19. I 18. LISTOPADA 1997.

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=19. X. 1997. Ž7=Pregled tiska Nedjeljni tisak zaokružuje svojim komentarima posjet kraljice Elisabethe Indiji koji je većina promatrača ocijenila kao diplomatsku katastrofu. Među ostalim, 'The Observer' smatra kako je to bio kraljevski posjet posut incidentima, kao malo koji drugi u proteklim godinama. List kaže kako je posjet završio u istom stilu: svađom britanskih diplomata s indijskom sigurnosnom policijom dok se Kraljica pripremala ući u kraljevski zrakoplov u Madrasu kako bi se vratila u London. U tri odvojena izgreda na pisti, dok se kraljevska svita približavala zrakoplovu, policajci su vikali na pripadnike te skupine i gurali ih. Dopisnik tvrdi da su policajci nasrnuli na jednu pripadnicu britanske diplomatske službe koja je invalid, da su napastovali zrakoplovnoga atašea te da su nasrnuli na Kraljičina tajnika za tisak. Ono što je trebalo biti dostojanstvena ceremonija, na rastanku izrodilo se u farsu prije nego što je Kraljica stigla do zrakoplova. Sukob se dogodio samo nekoliko dana prije nego što bi Kraljica trebala biti domaćin sastanka na vrhu zemalja članica Commonwealtha u Edinburghu i vjerojatno da će taj skup biti zasjenjen kontraverzijama koje je izazvao njezin posjet Indiji. Ured indijskoga premijera jasno je rekao 'The Observeru' kako će indijsko izaslanstvo napustiti sastanak na vrhu ako se pokrene pitanje Kašmira koje leži u pozadini glavnine nesnošljivosti stvorene za vrijeme Kraljičine turneje. Njezin posjet bio je sasvim drukčiji od dobrodošlice koji je Indija pripremila američkom pomoćniku državnoga tajnika koji je upravo stigao onamo, zaključuje 'The Observer'. U Pakistanu se nastavlja afera s bivšom premijerkom Benazir Buto protiv koje se vodi istraga za pronevjeru i korupciju. (...) 'The Sunday Telegraph' piše o nezaposlenosti u Kini koja ugrožava tamošnje gospodarsko čudo. (...) Ž2=18. X. 1997. Britanskim listovima danas prevladavaju domaće teme. U središtu zanimanja je stajalište britanske vlade prema europskoj monetarnoj uniji. 'The Times' na naslovnici izvješćuje o tome kako se očekuje da će britanski ministar financija Gordon Brown tijekom sljedećih nekoliko tjedana objelodaniti da Britanija neće pristupiti europskoj monetarnoj uniji u prvom valu, tj. od 1. siječnja 1999. godine. No gospodin Brown će istodobno zaštititi gospodarstvo od štetnih nagađanja o dugoročnim nakanama vlade tako što će jasno staviti na znanje da Britanija neće pristupiti ni prije sljedećih općih izbora koji se ne trebaju održati sve do 2002. godine. U interviewu danom 'The Timesu' gospodin Brown veli kako će o tome obavijestiti parlament do kraja godine, ali ističe da neće dopustiti da ga se natjera da to učini na brzinu. 'The Timesov' urednik za politička pitanja veli: postoje širi politički razlozi zašto premijer Blair i gospodin Brown ne žele pristupiti monetarnoj uniji u ranom razdjelu. Oni žele maksimalno iskoristiti golemu parlamentarnu većinu laburista i golemu potporu izbornika koju su dobili na općim izborima kako bi ostvarili planirane reforme. Velika politička raspra o jedinstvenoj valuti samo bi ih u tome omela te, kako vjeruju neki ministri, smanjila njihove izglede da pobijede na sljedećim općim izborima, piše Paul Webster u 'The Timesu'. 'The Financial Times' piše da britanski ministar financija Gordon Brown i premijer Tony Blair vjeruju da postoje jaki gospodarski razlozi za odgodu pristupa Britanije. List veli kako se očekuje da će ministar financija u priopćenju parlamentu reći da nema načelnih primjedaba pristupu funte jedinstvenoj valuti, ali se očekuje da će se taj pristup odgoditi, sve dok britanski gospodarski ciklus ne uhvati korak s gospodarskim ciklusom na kontinentu. Većina listova izvješćuje o sve većem pritisku na pušače da prestanu pušiti na radnom mjestu nakon što su nova istraživanja pokazala da dim njihovih cigareta ugrožava zdravlje njihovih kolega. (...) Nekoliko listova izvješćuje kako će se iza zapasnih vrata westminsterske opatije postaviti statue deset kršćanskih mučenika XX. stoljeća. Među njima će biti statua Martina Luthera Kinga i Oskara Romera, rimokatoličkoga nadbiskupa San Salvadora koji je ubijen 1980. kad je držao misu. No odluka o postavljanju statua izazvala je kritike da među modernim mučenicima nema ni jednoga Britanca. Prečasni Georg Austin, arhiđakon Yorka, rekao je: Nemam ništa protiv toga da se na westminsterskoj opatiji postave statue ljudi iz različitih krajeva svijeta, ali bilo bi dobro da je među njima i neki Britanac, zato što i mi imamo svojih mučenika. Mogli su, primjerice, uključiti oca Vivijena Redlicha, britanskoga anglikanca kojem su odrubili glavu Japanci. 'The Daily Telegraph' izvješćuje o uspjehu jedne američke klinike koja omogućuje ženama da rode nakon umjetne oplodnje u kojoj se koriste njihova jajašca koja su prije bila zamrznuta. (...) 200255 MET oct 97