MOŠUSNI PUT SPAJAO EUROPU I AZIJU

PEKING, 19. listopada (Hina) - Uz Svileni put, prometnicu koja je kroz povijest dokazano pridonijela gospodarskoji kulturnoj razmijeni između Istoka i Zapada, arheološki dokazi upućuju sada i na važnost Mošusnoga puta u dodirima između drevnih Europljana i Azijata. #L# Riječ je o prometnici kojom je uz druge robe najviše prenošen mošus ili mošak, skupocijena tamnosmeđa masa nalik na mast, inače izlučevina nekih preživača, poznata po gorkom okusa i vrlo karakterističnome mirisu, od davnina korišćenom pri spravljanju parfema. Moguće je, tvrde u kineskim arheološkim krugovima, da su Europljani s Azijom još u 1. stoljeću poslije Krista trgovali Mošusnim putem, koji je povezivao drevni Rim s jugozapadnim dijelovima Kine. Zaključak je izveden na temelju nalaza u tibetanskoj prefekturi Ngari, važnoj postaji na Mošusnome putu. Zlatno doba trgovine u ovome području arheolozi doduše smještaju između 10. i 17. stoljeća, kada je ono bilo u sastavu kraljevstva Guge. Prostrano kraljevstvo s oko milijun stanovnika obuhvaćalo je uz dio Tibeta (s današnjem Lhasom) i dijelove Xinjianga, središnje Azije, Indije i Nepala. U području Ngari arheolozi su pronašli kamene predmete porijeklom iz istočne i južne Azije, sjeverne Afrike i Europe, što svjedoči o trgovini na ovim prostorima. I zapisi jednog protugalskog misionara bilježe da je u kraljevstvo Guge godišnje dolazilo više od dvjesto kineskih trgovaca svilom, čajem i porculanom, dok su trgovci iz središnje i zapadne Azije ovdje trgovali suknom, koraljima i jantarom. Uz promet roba i ljudi, Mošusni je put omogućavaoi vjerske kontakte između Istoka i Zapada. U području Ngari otkriveni su temelji crkve koju su potkraj kraljevstva Guge podigli katolički misionari, a upojedinim su pećinama nađeni i zapisani ulomci iz Biblije na portugalskom jeziku. (Hina) mer dr 191005 MET oct 97