PEKING, 15. listopada (Hina-Branko MERLIN) - Kada glede prijema u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Kina kaže da je spremna "strpljivo čekati" na članstvo za koje se je izjasnila još 1986., a da pritom prava i obveze koje to
članstvo nosi može prihvatiti samo u svojstvu zemlje u razvoju, to znači da Peking i dalje ostaje pred vratima WTO.
PEKING, 15. listopada (Hina-Branko MERLIN) - Kada glede prijema u
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Kina kaže da je spremna
"strpljivo čekati" na članstvo za koje se je izjasnila još 1986., a da
pritom prava i obveze koje to članstvo nosi može prihvatiti samo u
svojstvu zemlje u razvoju, to znači da Peking i dalje ostaje pred
vratima WTO. #L#
To istodobno znači, ističe se u Pekingu, da Kina za ulaz u WTO nije
spremna platiti cijenu koju smatra pretjeranom, a u kojoj vidi i
elemente političke igre, koja može biti opasna za njezin budući
gospodarski i društveni razvitak.
Tako je desetak dana uoči posjeta kineskog predsjednika Jiang Zemina
Washingtonu jasno da u razgovorima o tome s Billom Clintonom neće biti
nikakvih spektakularnih približavanja kinesko-američkih stajališta.
Načelno, američka strana redovito pruža potporu kineskom prijemu u
WTO, ali ističe pritom i uvjete bez kojih sama na taj prijem ne može
pristati. Budući da Peking američka stajališta ocjenjuje kao glavnu
prepreku uspješnom ulasku u organizaciju koja se bez tako goleme
trgovinske sile kao što je Kina zaista ne može smatrati "svjetskom",
razgovori Jianga i Clintona po svoj će prilici rezultirati dogovorom o
intenziviranju pregovora na temu WTO-a. Pritom, stalno nezadovoljni
golemim trgovinskim deficitom s Kinom, Amerikanci ne mogu odustati od
zahtjeva koji smatraju ključnim za međusobno uspješne trgovinske
odnose, pa onda i uvjetom za prijem Kine u WTO, dakle od traženja da
Kina zaista otvori svoje tržište stranim robama i uslugama. Misli se
na široko otvaranje koje bi, primjerice, dozvolilo američkim (i drugim
stranim) tvrtkama da u Kini pružaju telefonske usluge, uključujući i
one vezane uz Internet (što Kinezima inače ne pada na pamet), do
otvaranja prostora za djelovanje stranih banaka i osiguravajućih
društava. Budući da kineske banke i osiguravatelji, kakvi danas jesu,
ne mogu izdržati stranu konkurenciju, tu je opet riječ o Kini
neprihvatljivim zahtjevima.
Pitanje otvaranja tržišta, neizostavno u svim žučnim i dugotrajnim
američko-kineskim trgovinskim pregovorima, uz značenje koje ima u
bilateralnim odnosima, jednako je značajno i za one multilateralne.
Naime, nisu samo SAD zainteresirane za otvoreni pristup golemom i
obečavajućem kineskom tržištu; tu je na primjer i Japan, kao
dalekoistočni gospodarski div, a tu je i Europska unija, uvjerena da
će joj daljnja integracija i jedinstvena moneta samo ojačati status
gospodarske supersile. Računajući da je svaka od spomenutih strana
prvenstveno zainteresirana za svoje specifične interese, a sklona
uočavati kako se, primjerice, interesi Europljana ne moraju uvijek
poklapati s interesima Amerikanaca, Kina je, sumnjaju neki, u
pregovorima o prijemu u WTO (koje po pravilima vodi sa svakim od
zainteresiranih partnera) sklona i igri na kartu njihovih uzajamnih
razlika. Obećati u dugotrajnom procesu pregovaranja jednoj strani
više, pa bilateralnim odnosima s njom pokloniti pozornost kakva će i
druge natjerati na mekši pristup Kini, politika je koju nitko ne
priznaje, ali u koju i nije teško povjerovati. Peking usput odbacuje
mišljenja kako se ne žuri u članstvo WTO-a, jer da u međuvremenu
nastoji unutarnjim reformama ojačati svoj gospodarski sustav i učiniti
ga (kada to Kini bude odgovaralo) sposobnijim za susret sa stranom
konkurencijom, ističući pritom rezultate koji ga kvalificiraju za
prijem, primjerice povremeno kresanje tarifa za veliki broj proizvoda,
i želju da se u tome vremenom približi svjetskim standardima.
Kada će Kina postati članica Svjetske trgovinske organizacije,
danas je teško reći. Točno je pritom da se je Kina, u zamjenu za potporu
Europske unije glede željenog prijema, ovih dana obvezala stranim
tvrtkama osigurati tretman kakav uživaju i domaće tvrtke, eliminirati
sustava uvoznih kvota, dalje smanjivati uvozne tarife kao način
otvaranja tržišta te poraditi na pitanju otvaranja tržišta usluga
strancima. Ali, o tako načelno dogovorenim pomacima tek slijede
konkretni i sigurno ne kratki pregovori. U međuvremenu, ostajući i
dalje pred vratima Svjetske trgovinske organizacije, a zainteresirana
za jačanje suradnje s Eruopljanima, Kina je u svjetlu svojega
gospodarskog razvitka zatražila da ju EU briše s popisa država "s
netržišnim gospodarstvom".
(Hina) mer br
151407 MET oct 97