BILBAO, 17. listopada (Hina/AFP) - Muzej Guggenheim u Bilbau, genijalno remek-djelo američkog arhitekta Franka Gehryja, izgrađeno između autoceste i željezničke pruge, u središtu industrijske luke u Bilbau, bit će otvoren u subotu kao
jedan od najsmjelijih pothvata u svijetu umjetnosti.
BILBAO, 17. listopada (Hina/AFP) - Muzej Guggenheim u Bilbau,
genijalno remek-djelo američkog arhitekta Franka Gehryja, izgrađeno
između autoceste i željezničke pruge, u središtu industrijske luke u
Bilbau, bit će otvoren u subotu kao jedan od najsmjelijih pothvata u
svijetu umjetnosti. #L#
Divovska skulptura prekrivena titanom, Muzej moderne i suvremene
umjetnosti sa svojim kaotičnim posrebrenim obrisom na lijevoj obali
rijeke Nervion, predstavlja za baskijske vlasti simbol nove ere za tu
regiju.
Teško pogođena gospodarskom krizom sedamdesetih godina zbog
zatvaranja brodogradilišta i čeličana, aglomeracija Bilbaa, s milijun
stanovnika, zacrtala je opsežni plan rekonstrukcije u visini 1,5
milijardi dolara, u okviru kojega je Guggenheim jedno od
najznačajnijih uporišta.
Muzej, s izuzetno raznolikim unutrašnjim prostorima, često obasjanim
prirodnom svjetlošću, ima 19 galerija podijeljenih na tri kata,
izložbene površine oko 10.000 m2. Jedna od dvorana ima 130 metara
dužine na 30 širine, bez stupova, zamišljena za izlaganje djela
velikog formata.
Frank Gehry objašnjava da je želio napraviti muzej "po mjeri čovjeka,
kako bi se ljudi osjećali ugodno, bili dobrodošli već pri ulazu".
Prva izložba - "Muzeji Guggenheim i umjetnost stoljeća" obuhvaća
skoro 250 djela većinom izabranih između oko 6.000 radova iz kolekcija
čuvene njujorške zaklade.
Ta izložba namjerava pokazati cijelu lepezu umjetnosti 20. stoljeća,
od kubističkih dvodimenzionalnih inovacija s početka stoljeća do
eksperimenata koji se oslanjaju na tehnologiju medija. Dvorane su,
primjerice, rezervirane za Nijemca Anselma Kieffera ili dvojicu
velikih španjolskih umjetnika Chillidu i Tapiesa.
Izložen je također izbor temeljnih djela moderne umjetnosti (Chagall,
Picasso, Kandinsky, Matisse, Modigliani).
Ideja o tom muzeju, u suradnji sa zakladom Guggenheim, u početku
potekla od Baska, izazvala je žive rasprave. Projekt, faraonskih
ambicija, nije naišao na jednoglasno odobravanje te i dalje ima
istinske osporavatelje.
Jedino su izgledi da se ugosti slavno Picassovo platno "Guernica"
naišli na opće odobravanje. No, odbijanje Muzeja kraljice Sofije u
Madridu da preda sliku, pokrenulo je nanovo polemiku.
Na temelju sporazuma sklopljena 1992. godine, Zaklada Guggenheim
obavezuje se staviti svoje kolekcije na raspolaganje Muzeju u Bilbau,
pružiti usluge svojih upravnih i administrativnih službi
specijaliziranih u konzerviranju, organiziranju izložbi. Baskijska
autonomna vlada dala je zemljište za muzej i financirala globalni
projekt procijenjen na 23 milijarde pezeta (154 milijuna dolara).
"To je značajan projekt, ali treba uzeti u obzir da stoji jednako kao
i pet do šest kilometara autoceste", objašnjava Juan Ignacio Vidarte,
generalni direktor muzeja.
Računa s oko 400.000 posjetitelja godišnje koji će omogućiti, osim
sponzorstva tvrtki i "prijatelja muzeja", njegovo samofinanciranje u
visini 50 posto. Ostatak proračuna bit će na trošak baskijske vlade i
pokrajine Vizcaya i to za svaku po 500 milijuna pezeta godišnje.
(Hina) bnš bnš
171039 MET oct 97