ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Raspravom o prijedlozima zakona o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima te o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, Zastupnički dom
hrvatskog Sabora nastavio je prijepodne 21. sjednicu.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Raspravom o prijedlozima zakona o
potvrđivanju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim
jezicima te o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina, Zastupnički dom hrvatskog
Sabora nastavio je prijepodne 21. sjednicu. #L#
Pristupanje Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim
jezicima, navodi predlagatelj, neće bitno promijeniti položaj
pripadnika manjina u odnosu na dosadašnje stanje, odnosno u odnosu
na stanje uspostavljeno Ustavom RH niti će se umanjiti bilo koje do
sada postojeće pravo uspostavljeno domaćim zakonodavstvom.
Pristupanje toj povelji daje samo međunarodnopravni okvir za niz
manjinskih prava koje Hrvatska priznaje pojedinim manjinama i koje
je uredila i bilateralnim ugovorima s pojedinim državama. Kako je
kod pristupanja toj povelji potrebno odrediti na koje se jezike
odnose odredbe Povelje, predloženo je da to budu talijanski,
mađarski, češki, slovački, rusinski, ukrajinski i srpski jezik.
Predloženim zakonom o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina, uz ostalo se, uređuje što se
podrazumijeva pod službenom uporabom jezika i pisma etničke i
nacionalne zajednice ili manjine, uvjeti pod kojima zajednica ili
manjina ima pravo službene uporabe svog jezika ili pisma, sadržaj i
opseg prava službene uporabe jezika i pisma etničke i nacionalne
zajednice ili manjine.
Podupirući donošenje zakona o potvrđivanju Europske povelje o
regionalnim ili manjinskim jezicima, Odbor za zakonodavstvo
istaknuo je kako se prijedlog o donošenju tog zakona po hitnom
postupku može poduprijeti samo pod uvjetom da predlagatelj svojima
amandmanima do završetka rasprave otkloni određene manjkavosti.
Prijedlog da se taj zakon donese po hitnom postupku podupro je Odbor
za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili
manjina. U raspravi na Odboru, izvijestio je Miroslav Kiš,
postavljeno je pitanje zašto zakonom nije predviđena ratifikacija
cjelovitog teksta Povelje, a ne samo nekih njenih odredaba.
Spomenuti su odbori poduprli prijedlog zakona o službenoj uporabi
jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.
Odbor za zakonodavstvo, izvijestio je Vice Vukojević, predložio je
izmjenu naziva zakona i usklađenje njegovih odredaba sa Zakonom o
potvrđivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manina jer
se poglavito u članku 4. te konvencije jamče prava pripadnicima
nacionalnih manjina, a ne i etničkim zajednicama kojima se može
propisati mogućnost određenih prava, ali ne isto kao za nacionalne
manjine. Upozoreno je i na svrsishodnost donošenja posebnog zakona
kojim bi se propisali uvjeti po kojima bi se moglo utvrditi kada se
određeni broj pripadnika drugog naroda može smatrati nacionalnom
manjinom u smislu Okvirne konvencije.
U raspravi na Odboru za ljudska prava, kazao je Miroslav Kiš, uz
ostalo je predloženo da se u zakon unese odredba po kojoj bi i pred
tijelima u drugom stupnju bila obvezna službena uporaba manjinskih
jezika. Zastupnički dom nastavio je rad očitovanjem
glasnogovornika klubova o predloženim zakonima.
(Hina) bm mc
161108 MET oct 97