ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora u nastavku 21. sjednice završio je rasprave o više zakonskih prijedloga u prvome čitanju, među njima i o prijedlogu zakna o Hrvatskoj pošti i telekomunikacijama.
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskoga Sabora u
nastavku 21. sjednice završio je rasprave o više zakonskih prijedloga
u prvome čitanju, među njima i o prijedlogu zakna o Hrvatskoj pošti i
telekomunikacijama. #L#
Predloženim zakonom o HPT-u HPT bi se podijelio na dva dionička
društva - Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije, kazao je
ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec, napominjući kako je
to razdvajanje i svjetska praksa.
Odbor za pomorstvo, promet i veze, izvijestio je Juraj Buzolić,
zatražio je da se predloženi zakon odbije, te izradi novi u kojem bi
bila uzeta u obzir mišljenja Odbora o potrebi raščlambe gospodarskih,
tehničkih, organizacijskih, tehnoloških i socijalnih posljedica, s
čime su se složili i zastupnici, napominjući kako iz predložena zakona
nije jasno što bi se dobilo njegovim donošenjem.
Da bi se zaštitili nacionalni interesi i spriječio monopol, Mato
Arlović (Klub SDP-a) zatražio je da Sabor temeljito prouči što treba
učiniti s HPT-om.
Na nužnost zaštite hrvatskih strateških interesa upozorio je i
Vladimir Šeks (HDZ), istaknuvši kako zakon mora sadržavati zaštitne
odredbe i osigurati da vlasnički portfelj ostane u rukama hrvatske
države. Nisam protiv privatizacije, objasnio je Šeks, zauzimajući se
da se do drugoga čitanja podastre izvješće i financijska raščlamba o
poslovanju sektora pošta, telekomunikacija i poštanske banke s jasnim
prijedlogom njihova razdvajanja, restrukturiranja i privatiziranja.
Bosiljko Mišetić (HDZ) smatra da državi sada nije prijeko potrebna
predložena privatizacija HPT-a, a Ivan Gabelica (HČSP) da onaj tko
gospodari vezama gospodari državom. Dodao je da samo hrvatska država,
a nikako stranci, može nadzirati hrvatski telekomunikacijski sustav. U
raspravi su navedene Švicarska, Japan i Nizozemska kao države koje
nisu razdvojile poštu i telekomunikacije.
Jozo Radoš (HSLS) povezao je predloženi zakon o HPT-u s prijedlogom
zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom, podsjetivši
da je Svjetska banka uz odobrenje zajma Hrvatskoj propisala i uvjete o
privatizaciji javnih poduzeća. Slijedom toga, zaključio je Radoš, ako
Dom ne bi prihvatio zakonski prijedlog o HPT-u, ne bi mogao biti
potvrđen ni ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom, dodajući kako će iz
drugih razloga biti protiv zakonskoga prijedoga o HPT-u.
Ivan Milas (HDZ) također se protivi predloženu zakonu, ističući kako
nitko ne daje zajmove niti ulaže novac ako nema dobra probitka. Joško
Kovač (HSS) smatra da su u Hrvatskoj omogućena strana ulaganja, ali to
treba biti pošteno i ne na štetu hrvatskih probitaka.
U ime predlagatelja ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec
prihvatio je prijedlog da se do drugoga čitanja Domu dostavi izvješće
o poslovanju i načinu razdvajanja pošte od telekomunikacija.
Po današnjoj raspravi o prijedlogu zakona o štedno-kreditnim
zadrugama moglo bi ih osnovati najmanje 30 fizičkih osoba - obrtnika i
drugih koji samostalnim radom obavljaju dopuštenu djelatnost, a
najmanja osnivačka glavnica bila bi sto tisuća kuna. Štedno-kreditna
zadruga poslovala bi isključivo za potrebe i korist zadrugara, a
poslovanje bi nadzirala NBH.
(Hina) bm/sšh mc
022022 MET oct 97