ZASTUPNIČKI DOM SABORA: ZASTUPNICI O VLADINU IZVJEŠĆU

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U pojedinačnoj raspravi o Vladinom Izvješću o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj u 1996. na 21. sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora više je zastupnika upozorilo na kršenje temeljnog ljudskog prava i dostojanstva Hrvata koji se već više od šest godina ne mogu vratiti u svoje domove iz kojih su protjerani u srpskoj agresiji. Oporbeni su zastupnici isticali kako je Vladino Izvješće nepotpuno i u pojedinim dijelovima netočno, te da znatnim dijelom sadrži samo pravne propise. #L# Navodeći da još više od sto tisuća Hrvata čeka povratak u svoje domove, Jadranka Kosor (HDZ) istaknula je kako je njih trideset tisuća starije od 60 godina. Zamjerila je oporbenim kolegama što nitko od njih nije upitao što je s pravima prognanih i izbjeglih Hrvata, što je s pravima zatočenih i nestalih i pravima obitelji kojima su najmiliji pogubljeni na Ovčari i na drugim stratištima za vrijeme srpske agresije. Slično je mišljenje iznio i Ante Beljo (HDZ) zapitavši se, uz ostalo, i tko se brine za Hrvate protjerane iz Vojvodine, Boke Kotorske koji su također žrtve agresije. Ustvrdivši da se kroz temu ljudskih prava prelama cjelokupna politika u Hrvatskoj, Ivan Gabelica (HČSP) kao temeljno pravo koje treba zaštititi naveo je obespravljene hrvatske prognanike. Također je kazao kako je u Hrvatskoj ugroženo temeljno pravo nerođene djece, koju treba štititi. Snježana Biga-Friganović (SDP) nije zadovoljna što Izvješće ne sadrži podatke o bespravnim deložacijama, o događajima poslije 'Oluje', zastrašivanju Srba. Smatra kako je u njemu trebalo biti navedeno i koliko su zakinuti borci iz NOR-a i vojni invalidi 2. svjetskog rata te umirovljenici. Na nespominjanje "drastičnog zakidanja umirovljenika" ukazao je Petar Žitnik (HSS), zamjerivši Izvješću preopćenitost i prešućivanje najvažnijih stvari. Vladino Izvješće je nepotpuno, netočno i u mnogočemu nepouzdano, ocijenili su Božo Kovačević i Vladimir Primorac (HSLS). U Izvješću se, zamjetio je Kovačević, ne spominju kršenja prava na stan, odnosnosno nasilna izbacivanja iz stana, niti se navodi što je poduzeto protiv počinitelja. Ne spominje se ni jedan spor građana za dobivanje državljanstva, a uredi HHO zabilježili su slučajeve desetak osoba koje se ostale bez državljanstva, kazao je Kovačević. Zamjetivši kako Izvješće najvećim dijelom sadrži samo pravne propise, Primorac je naglasio kako ništa nije rečeno o pravosuđu. Ocijenivši da su Bajramovićeve izjave zanimljivije od Izvješća, zapito je da li će nakon njih predsjednik Vrhovnog suda povući izjave da u obrambenom ratu naši ljudi nisu mogli počiniti ratne zločine. Milan Đukić (SNS) kazao je kako će se mjera demokratičnosti hrvatske vlasti postavljati prema odnosu države prema srpskom narodu. Srbi u Hrvatskoj, naveo je, danas imaju definiran odnos prema domovini i narodu s kojim imaju suživot. Da bi se uspostavilo povjerenje, hrvatska vlast mora jednako štiti prava svih, rekao je Đukić. Na njegov Đukićev istup reagirao je Bosiljko Mišetić (HDZ) ustvrdivši kako Srbi u Hrvatskoj nisu narod već nacionalna manjina te da se nikad više hrvatska demokratičnost neće mjeriti odnosom prema Srbima, već prema svim njenim građanima. Predsjedavajućeg sjednice zamolio je da Đukića upozori da je u hrvatskom Saboru u službenoj uporabi hrvatski jezik i da se slijedom toga Đukić i ponaša, a ako to ne bude htio neka se primjeni Poslovnik. Rasprava o Vladinom Izvješću nastavit će se nakon stanke, a o zanimanju koje vlada za tu temu svjedoči i podatak da je za nastavak rasprave prijavljeno još 20-ak zastupnika. (Hina) sšh/bm ds 151440 MET oct 97