BEČ, 8. listopada (Hina) - Na zasjedanju Izvršnog odbora zemalja članica Schengenskog sporazuma, održanom u utorak u Beču, donešena je odluka o punopravnom članstvu Austrije, čime je ova zemlja, nakon potpisivanja tog sporazuma 1995.
u Bruxellesu te predsjedanja članstvom od početka srpnja, do kraja formalizirala svoje sudjelovanje unutar kruga država, potpisnica Schengena.
BEČ, 8. listopada (Hina) - Na zasjedanju Izvršnog odbora zemalja
članica Schengenskog sporazuma, održanom u utorak u Beču, donešena je
odluka o punopravnom članstvu Austrije, čime je ova zemlja, nakon
potpisivanja tog sporazuma 1995. u Bruxellesu te predsjedanja
članstvom od početka srpnja, do kraja formalizirala svoje sudjelovanje
unutar kruga država, potpisnica Schengena. #L#
Ova odluka Izvršnog odbora, kojega čine ministri unutarnjih poslova
15 članica ovog sporazuma, nije prošla glatko, jer je Grčka tražila
isti tretman i time za nekoliko sati blokirala donošenje odluke o
prijemu Austrije i Italije u punopravno članstvo Schengena.
Schengenskim sporazumom, potpisanim 1985. godine, predviđa se ukidanje
nadzora granica unutar zemalja potpisnica, što prema sporazumu znači
mogućnost "prijelaza unutarnjih granica na svakom mjestu bez kontrole"
i jačanje kontrole na vanjskim granicama država članica. Također se
predviđa tijesna zajednička suradnja između policije i carinika u
borbi protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom, primjena
usklađene politike viza, uvođenje jedinstvenog informacijskog sustava
itd. Unatoč tome što su sve članice EU potpisnice ovoga dokumenta, on
se za sada primjenjuje u sedam zemalja: Belgiji, Njemačkoj,
Španjolskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Portugalu.
Austrija će 1. prosinca 1997., kada odluka o prijemu stupa na snagu,
postati punopravnom članicom Schengena i priključiti se na schengenski
informacijski sustav (SIS), ali potpuna otvorenost granica prema
Njemačkoj i Italiji provodit će se postupno, do 31. ožujka 1998. Do
tada će nadzor granica zajedno provoditi austrijsko-njemački odnosno
austrijsko-talijanski granični djelatnici. Austrijske granice prema EU
trebale bi od 1. travnja 1998. postati potpuno otvorene.
Austrijski put prema punopravnom članstvu u Schengenskom sporazumu
bio je dug i krivudav i kroz to vrijeme Austrija je 'progutala' mnogo
kritika i prigovora koji su dolazili ponajviše iz Njemačke (Bavarske),
zbog slučajeva ilegalnih prijelaza austrijske istočne granice ili
krijumčarenja osoba šleperima nedozvoljeno preko granice, što bi
austrijskim graničnim djelatnicima promaklo, a kasnije bi na
austrijsko-njemačkoj granici otkrila bavarska granična policija. Uz
prigovore o neučinkovitoj kontroli istočne granice, izražavan je otpor
prema njezinu prijemu u punopravno članstvo.
Prigovori iz Bavarske trajali su sve dok jedno međunarodno
povjerenstvo nije utvrdilo da alpska republika može ući u punopravno
članstvo Schengena. Austrija je pritom pristala na određene ustupke -
primjerice, kako bi Italija otvorila svoju granicu prema Austriji, Beč
je prihvatio određeni rizik jer je na toj njezinoj južnoj granici bilo
mnogo slučajeva ilegalnog ulaska u zemlju. Uz to, Austrija je pristala
odobriti njemačkoj policiji da, s prethodnom najavom iz Njemačke, može
nastaviti potjeru za sumnjivom osobom na austrijskom teritoriju dok je
ne uhiti, što je kao vrlo osjetljivo pitanje izazvalo određene
povijesne reminiscencije i komentare u stilu "zna se gdje počinje
Njemačka, ali gdje završava". Pariz se, primjerice, dugo protivio
mogućnosti ulaska njemačkih policajaca na francuski teritorij (što je
moguće samo dok traje određena akcija potjere).
Kako bi udovoljila kriterijima Schengena, Austrija je 1996. uložila
u opremu, osoblje, prilagodbu kontrole graničnih prijelaza i sl. oko
dvije milijarde schilinga, a ukupni troškovi do 2000. godine iznosit
će 2,7 milijardi schilinga. Od srpnja 1997. na 1.300 kilometara dugoj
istočnoj granici prema Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji
zaposleno je 5.551 carinika i policajaca.
(Hina) spd br
081411 MET oct 97