PREDSJEDNIK TUĐMAN GOVORIO NA SUMMITU VIJEĆA EUROPE

STRASBOURG, 11. listopada (Hina) - Hrvatska želi biti djelatni čimbenik uspostave mira i stabilinosti prilika na njoj graničnom području Balkana i jugosistoka Europe, što je pokazivala i dosadašnjom konstruktivnom politikom u mirovnom procesu, kao i najnovijim koracima na tom planu, ali svoj put integracije vidi samo sa zemljama zapadne i srednje Eruope kojima civilizacijski pripada, istaknuo je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđmanu u govoru kojeg je u subotu, drugog dana summita Vijeća Europe održao pred šefovima država ili vlada zemalja članica te organizacije u Strasbourgu. #L# "Kao srednjoeuropska i sredozemna zemlja Hrvatska svijesna svih povijesnih iskustava i svog geopolitičkog položaja na granici prema Balkanu i jugoistoku Europe želi biti djelatni i konstruktivni čimbenik uspostavljanja mira i stabilizaciji prilika u tom području", kazao je hrvatski predsjednik te dodao kako je Hrvatska i najnovijim koracima potvrdila opredjeljenost za jačanje mirovnog procesa. "Jedino Hrvatska omogućuje djelatnu suradnju s haškim tribunalom i najaktivnije ustraje na provedbi daytonskih i washingtonskih sporazuma radi konačnog rješenja bosanske krize", ustvrdio je nadalje dr. Tuđman. Kazao je kako se Hrvatska opredijelila za normalne odnose i za suradnju sa svim zemljama na Balkanu i jugoistoku Europe, osobito na projektima od zajedničkog interesa, ali svoj put integracije vidi samo sa zemljama zapadne i srednje Europe kojima civilizacijski pripada. Hrvatska je, kako je dalje istaknuo dr. Tuđman u govoru na II. summitu Vijeća Europe, najnovijim koracima potvrdila i opredjeljenost za puni demokratski razvitak unutarnjeg života. "Hrvatska je Vlada donijela program ubrzanja povratka prognanika i izbjeglica, uspostave povjerenja za suživot sa srpskom manjinom i za opću normalizaciju života u ratom stradalim područjima", rekao je hrvatski predsjednik. Dr. Tuđman se, također, kratko osvrnuo i na povijesni razvoj hrvatskog naroda. Podsjetivši da su Hrvati jedan od najstarijih europskih naroda, kazao je kako je on dao i znatan prilog obrani i razvitku zapadnoeuropske civilizacije te je, kako je rekao, stoga neumjesno govoriti da se Hrvatska treba približiti Europi. U Drugom svjetskom ratu, kazao je dr. Tuđman, najjači antifašistički pokret u Europi razvio se u Jugoslaviji i to s političkim i vojnim težištem u Hrvatskoj, pod vodstvom Hrvata. Govoreći o krizi na prostoru bivše Jugoslavije dr. Tuđman je ocijenio kako je neprestana kriza prvo monarhističke pa socijalističke Jugoslavije bila prije svega uzrokovana civilizacijskim razlikama između naroda od kojih je bila nasilno sazdana i održavana. Kriza je, nastavio je hrvatski predsjednik, vrhunac doživljela u danima sloma komunističkog sustava i takvih višenacionalnih država u Europu kakve su bile Jugoslavija, Čehoslovačka i Sovjetski Savez. Nakon što nije prihvaćen prijedlog da se jugoslavenska kriza riješi preustrojem državne zajednice na dosljedno konfederalnim osnovama, Hrvatska, a zatim i BiH, bile su izložene velikosrpskoj agresiji, rekao je hrvatski Predsjednik istaknuvši kako je Hrvatska iz nametnutog joj rata, iako pretrpješvi goleme ljudske i materijalne štete, izašla kao pobjednica. Ocjenjujući da su ratne okolnosti bile razlog zakašnjelom primanju Hrvatske u europske institucije, dr. Tuđman je upozorio da ipak ne bi smjelo biti nikakve dvojbe da je prirodno mjesto Hrvatske u zajednici država i naroda istovjetne i kulturne sfere. "Za samo godinu dana od primitka u Vijeće Europe Hrvatska je ostvarila neosporan napredak u ispunjavanju preuzetih obveza posebno ratifikacijom gotovo svih konvencija. Razumije se, svijesni smo da treba još mnogo toga učiniti ali hrvatska javnost sa čuđenjem i negodovanjem doživljava jednostrano i neobjektivno prikazivanje stanja i prilika u demokratskoj Hrvatskoj", istaknuo je hrvatski predsjednik. "Kao demokratska zemlja Hrvatska želi djelatno sudjelovati u izgradnji europskog društva utemeljenog na poštivanju nacionalnih posebnosti i kulturne različitosti, na demokraciji i socijalnoj koheziciji, kao pretpostavkama za dostojanstven život svih ljudi te mira među narodima i državama prema načelima što ih zastupa i Vijeće Europe i Povelja Ujedinjenih naroda", zaključno je u svom govoru na II. summitu Vijeća Europe kazao hrvatski predsjednik. (Hina) ii fp 111105 MET oct 97