GELBARD U BEOGRADU

BEOGRAD, 6. listopada (Hina) - "SAD podupire potez hrvatske Vlade i vodstva bosanskih Hrvata na temelju kojeg su danas u Haag dobrovoljno otišla desetorica bosanskih Hrvata otpuženih za ratne zločine. To je važan napredak u daytonskome mirovnom procesu", izjavio je večeras u Beogradu posebni izaslanik američkog predsjednika za provedbu daytonskog sporazuma Robert Gelbard na konferenciji za novinare nakon razgovora s predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem.#L# Gelbard je iskazao posebno priznanje ulozi predsjednika Tuđmana za donošenje takve odluke, a na upit hoće li se sada smanjiti američki pritisak na Hrvatsku, odgovorio je da je prošlih mjeseci dugo razgovarao s hrvatskim predsjednikom i Vladom te da su se oni odlučili na "takav potez jer osjećaju da je to ispravno i da ih na to obvezuje daytonski sporazum". Gelbard je dodao da Hrvatska ima velike aspiracije, da razumije stanje u kojemu se nalazi i da se želi priključiti Europi i svijetu. Dodao je da predsjednik Tuđman poduzima i druge korake kojima potvrđuje svoju privrženost daytonskom i washingtonskome sporazumu i spremnost na njihovu provedbu, te provedbu Erdutskoga sporazuma. Gelbard je ponovio stajalište američke vlade da svi optuženi za ratne zločine moraju doći u Haag. Poimence je spomenuo Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Veselina Šljivančanina i Milana Martića, i izrazio je duboko žaljenje što Beograd i Pale još nisu izručili optužene za ratne zločine. Gelbard je rekao da su Srbi optuženi za ratne zločine, koji su do sada bili u Haagu, tamo došli silom, odnosno da se nitko nije dobrovoljno javio. Nekoliko puta je ponovio kako se ocjenjuju sve mogućnosti i da će se svi optuženi ovako ili onako naći pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, dodavši da je to najvažnija zadaća. Gelbard je, rekavši da je predsjednik Milošević i danas ponovio da domaće zakonodavstvo zabranjuje izručenje optuženih, dodao da ga je on opet podsjetio da su obveze iz dokumenata i odluka Ujedinjenih naroda te daytonskoga sporazuma jače od domaćeg zakonodavstva. Gelbard je u ime američke vlade izrazio zabrinutost zbog stanja u Republici Srpskoj, podsjetivši da SAD podupire sve Westendorpove i SFOR-ove akcije. Osobno mislim da se događaji u Republici Srpskoj kreću u pozitivnu smjeru, SDS nakon općinskih izbora više nema onu snagu koju je imao, jača politički pluralizam a restrukturira se i policija, čemu je pridonio i Milošević, kazao je Gelbard, dodavši da je Milošević zadnjih mjeseci "imao konstruktivnu ulogu i u nekim drugim područjima života u Republici Srpskoj". Gelbard je ustvrdio kako je bio iznenađen potpisivanjem sporazuma Biljane Plavšić, Momčila Krajišnika i Slobodana Miloševića u Beogradu te da je to bio jedan od razloga da razgovara sa svima njima. S tim u vezi ponovio je suzdržanost američke vlade glede izbora i vremena izbora za predsjednika srpskoga entiteta. Govoreći o gospodarskoj pomoći, istaknuo je da će je dobiti svi oni koji se drže daytonskoga sporazuma, pa i neka mjesta u Republici Srpskoj. Gelbard je, spominjući slobodu izražavanja i slobodu medija, istaknuo da se to odnosi na sve države koje je posjetio te da je u Sarajevu predloženo da se po uzoru na SAD osnuje savezno povjerenstvo za komunikacije i savjetodavni odbor međunarodnih stručnjaka koji bi pomogli uspostavi međunarodnih standarda i usavršavanju medija. Na novinarski upit o opozivima u Studiju B, Gelbard je odgovorio da zbog kratkoće vremena o tome nije razgovarao s Miloševićem, ali mu je ponovio stajalište da je sloboda medija glavni preduvjet za razvoj demokracije svagdje u svijetu. Zamoljen da komentira mogućnost izbora Vojislava Šešelja za srbijanskoga predsjednika, te izglede za jugoslavensko-američke odnose, Gelbard je ustvrdio da SAD sa Šešeljom ne bi mogao surađivati, jer je on "antidemokrat, fašist". Rekavši da se SAD ne miješa u izbore kao unutarnje pitanje svake zemlje, ocijenio je da bi dolaskom Šešelja na vlast ionako loši odnosi SRJ i SAD-a bili još gori. Podsjetivši na vanjski zid sankcija prema Beogradu među inim je nabrojio da su tomu uzrok odnos Beograda prema provedbi daytonskoga sporazuma i suradnji s haaškim sudom, stajališta u pregovorima o sukcesiji, neriješeno kosovsko pitanje i demokratizacija zemlje. Gelbard je izjavio da je Zapad sve zabrinutiji zbog Kosova, te kako SAD vjeruje u ono što čini kako bi se riješilo kosovsko pitanje. Nakon razgovora s Miloševićem Gelbard se sastao s oporbenim prvacima - predsjednikom Demokratske stranke Zoranom Đinđićem, predsjednicom Građanskoga saveza Vesnom Pešić - studentskim predstavnicima, s političkim vodstvom kosovskih Albanaca i s predstavnicima kosovskih studenata. Rekao je da se nije sastao s predsjednikom Srpskoga pokreta obnove Vukom Draškovićem. (Hina) sb dd 062133 MET oct 97