ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Pripreme za ostvarenje programa jesenske sjetve i berba kasnih usjeva u Hrvatskoj te mjere ekonomske politike, bile su središnje teme današnjeg sastanka gospodarstvenika i predstavnika poljoprivrednih
institucija, održanog u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Pripreme za ostvarenje programa
jesenske sjetve i berba kasnih usjeva u Hrvatskoj te mjere
ekonomske politike, bile su središnje teme današnjeg sastanka
gospodarstvenika i predstavnika poljoprivrednih institucija,
održanog u Hrvatskoj gospodarskoj komori.#L#
Jedan od najbitnijih čimbenika za jesenju sjetvu i berbu kasnih
usjeva je kreditiranje proizvodnje koje je, kako je rečeno, ove
godine po prvi puta preneseno na poslovne banke. One odobravaju
kredite proizvođačima, uz godišnju kamatnu stopu od 12 do 18 posto,
dok je kamatna stopa za kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj 11
posto godišnje.
Po riječima zamjenika direktora Sektora za poljoprivredu,
prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Zvonimira Buntića,
analize, temeljene na troškovima proizvodnje i rastu cijena
ulaznih troškova, pokazuju kako poljoprivredna proizvodnja može
podnijeti kamatnu stopu od najviše 10 posto godišnje. U protivnom
se može očekivati stagnacija u poljoprivrednoj prizvodnji, kao i
izrazito mala ulaganja u reprodukcijskim materijalima.
Za ovogodišnju jesensku sjetvu planira se zasijati 344.880 hektara
površina, što je 34,17 posto više u odnosu na prošlu godinu, zbog
uključivanja u program sjetvenih površina u hrvatskome Podunavlju.
Na tom području već teče program jesenje sjetve, rekao je načelnik
za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Ljupko
Tabaković. Napomenuo je kako se pšenicom u Hrvatskoj planira
zasijati 280 tisuća hektara, što je povećanje za 36,05 posto.
Po procjenama, urod kukuruza je odličan i bit će iznad dva milijuna
tona te je predloženo da se odobri izvoz jednog dijela tržnog viška
kukuruza u susjedne zemlje, odnosno ukidanje zabrane izvoza
kukuruza i brašna.
(Hina) ag db
061641 MET oct 97