ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Predsjednik Hrvatsko-američkog društva dr. Frank Brozovich iz Seattlea uputio je krajem rujna pismo američkom predsjedniku Billu Clintonu, državnoj tajnici Madelleine Albright i glavnom uredniku "New York
Timesa" u kojem ističe da kampanja "službenih kritika i negativno intoniranih medijskih izvješća" usmjerna protiv Hrvatske može štetiti bilateralnim odnosima dviju zemalja.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Predsjednik Hrvatsko-američkog društva
dr. Frank Brozovich iz Seattlea uputio je krajem rujna pismo američkom
predsjedniku Billu Clintonu, državnoj tajnici Madelleine Albright i
glavnom uredniku "New York Timesa" u kojem ističe da kampanja
"službenih kritika i negativno intoniranih medijskih izvješća"
usmjerna protiv Hrvatske može štetiti bilateralnim odnosima dviju
zemalja. #L#
"Nastavljanje baražne vatre službenih kritika i negativnoga medijskog
praćenja usmjernog protiv Republike Hrvatske precjenjuje utjecaj
Sjedinjenih Država i može ozbiljno štetiti bilateralnim odnosima
između dviju zemalja", kaže u pismu dr. Brozovich.
Podsjećajući na protivljenje koje su hrvatski premijer mr. Zlatko
Mateša i drugi članovi Vlade iznijeli protiv američkih gospodarskih
ucjena kojima je izložena Hrvatska da "u BiH uputi ekipe za hvatanje
bosanskih Hrvata osumnjičenih za ratne zločine", Brozovich ističe da
se od nje traže "napori koje ni SFOR ne smatra izvedivim".
Osuda na koju su američki pritisci naišli kod onih članova hrvatske
Vlade koje smatraju "najzapadnije orijentiranima i zagovornicima
liberalizma i tolerancije" svjedoči o "ograničenosti i slaboj koristi
sadašnje američke taktike čvrste ruke", ocjenjuje predsjednik
Hrvatsko-američkog društva.
Hrvatska je sve od potpisivanja Daytonskog sporazuma surađivala sa
Sjedinjenim Državama na njegovoj provedbi, naglašava Brozovich,
dodajući kako svi sudionici pregovora mogu potvrditi da su upravo
hrvatske akcije na bojnom polju i za pregovaračkim stolom omogućile da
do njega dođe.
U pismu Brozovich konstatira da je Hrvatska, kao i drugi potpisnici
Daytona, "sporo napredovala na pitanjima kao što su povratak
izbjeglica i uhićenje osumnjičenih za ratne zločine".
Ako Sjedinjene Američke Države, kako ističe, od Hrvatske žele veće
udovoljavanje (Daytonu) na tim poljima, nikad ne bi trebale ograničiti
priljev sredstava nužnih za primjerno reintegriranje Srba koji se žele
vratiti i trebale bi poduzeti odlučnije mjere za privođenje pravdi
Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Brozovich za usporedbu ističe da su se europski direktori Svjetske
banke usprotivili američkim potezima vezanim uz zajmove Hrvatskoj, te
da je više europskih ministara priznalo hrvatske napore na primjeni
Daytona. Ističući činjenicu da se Hrvatska javno obvezala na
ispunjenje kriterija za priključenje europskim gospodarskim,
političkim i vojnim savezima i da se njezino gospodarstvo oporavlja, a
njezine međunarodne veze znatno proširuju, on u pismu upozorava
Washington kako bi moglo doći do "marginalizacije njegova utjecaja u
Hrvatskoj".
Problemi koji, po njemu, muče Bosnu su višestruki, a krivnje ima u
izobilju kod svih strana. Antagonizmi zaostali iz ratnih godina ne
mogu biti stavljani pod mandat sve do neprimjenjivosti, ocjenjuje
Brozovich, dodajući kako bi Sjedinjenim Državama bilo "mudro da
prihvate ograničenja sadržana u svakom rješenju i surađuju s vladama u
regiji kako bi osigurale da stil vladanja koji u njima hvata korijena
slijedi vrijednosti Zapada".
"Sjedinjene Država ne mogu prisiliti neprijatelje da odbace svoju
mržnju, ali mogu stvoriti probleme tamo gdje ih prije nije bilo",
zaključuje predsjednik Hrvatsko-američkog društva.
(Hina) dh fp
012005 MET oct 97