PREDSTAVLJENA "POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI"

ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Prva "Povijest hrvatske književnosti" napisana u demokratskoj hrvatskoj državi, autora akademika Dubravka Jelčića, tiskana u Nakladi Pavičić, predstavljena je danas javnosti u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici. U podnaslovu knjige autor je naznačio da ova povijest obuhvaća tisućljeće hrvatske književnosti od Baščanske ploče do postmoderne. #L# Prvi promotor djela Dunja Fališevac, stručnjak za stariju hrvatsku književnost, kazala je da se kroz Jelčićevo shvaćanje povijesti hrvatske književnosti očituje ideja nacionalnog identiteta, te da je književnost umjetnost koja najbolje izražava kulturu jednoga naroda. Isto tako, autor Jelčić oblikovao je kroz djela hrvatskih pisaca, koje je uvrstio u ovu knjigu, ideju književnog nacionalnog bića u odnosu na ostale europske književnosti. Također i sa stajališta suvremenosti. Jelčićeva povijest književnosti, napomenula je Dunja Fališevac, recentna je sinteza onoga što se zove povijest književnosti gledana iz perspektive današnjice. Osvrćući se na Jelčićevu Povijest, Krešimir Nemec je naglasio da su u književnoj povijesti u nas rijetke takve knjige te da je posljednja Povijest objavljena 1987. iz pera uglednog akademika Ive Frangeša. Jelčić je na stranicama ove knjige uspješno uvrstio sve važnije književne procese od srednjovjekovlja do danas stavljajući na početak Baščansku ploču - koja je, po Nemecovim riječima, odredila duh hrvatske književnosti. Napomenuo je također da je autor imao mjeru u predstavljanju pojedinih pisaca pa je tako Krleža dobio najviše pet stranica teksta. Knjiga obiluje visokom razinom informativnosti, sadrži vrlo pouzanu bibliografiju pisaca, a navedena su čak i ona djela koja su objavljena u ovoj godini, istaknuo je Nemec. Dodao je da je Jelčić pokazao sposobnost sažimanja, tekstove je oblikovao esejistički, a isto tako vrsno je prikazao mini portrete pisaca. Jedna od vrijednosti ove knjige je i ta da je Jelčić uvrstio i one hrvatske pisce izvan naših granica koji su dionici iste sudbine primjerice pisce iz BiH, Vojvodine i inozemstva, kazao je na kraju Nemec. Julijana Matanović je napomenula da je u knjizi dana povijest male književnosti, ali i njezina povijest u europskom kontekstu. Upozorila je isto tako na vrijednsot periodizacije u knjizi i na sinkronijske tablice, autora Ivice Matičevića, kako bi čitajući knjigu, u isti mah imali pregled onoga što je napisano tada u nas i u svijetu. Govoreći o svom djelu, Jelčić je pohvalio izdavača Pavičića da se zapravo on smatra intelektualnim začetnikom ove knjige te da je ona nastala uz pomoć prethodnih radova koje je pisao o povijesti hrvatske književnosti i opustu pojedinih pisaca. Govorio je o pojmu periodizacije u hrvatskoj književnosti pripomenuvši kako je ovu povijest pokušao prikazati kao homogenu cjelinu kao kompleksno djelo koje se razvija iz razdoblja u razdoblje. Napomenu da je pišući Povijest, nastojao to učiniti što objektivnije. Uz brojne kulturne i javne djelatnike, književne kritičare i književnike, svečanom predstavljanju bio je nazočan i predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić. (Hina) ta mć 011706 MET oct 97