ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Hrvatski Kazneni zakon po svom je sadržaju možda jedan od najmodernijih takvih zakona u Europi, a Zakonom o kaznenom postupku (ZKP) rasteretit će se pravosuđe i ubrzati postupak, jer se na potpuno novi
način prikupljaju dokazni materijali. Također je proširena i odredba o pravu na obranu osumnjičenog, a u predistražnom postupku dane su ovlasti policiji za progon i suzbijanje djela organiziranog kriminala. Zakon o konvalidaciji je hrvatska obveza ne samo zbog međunarodne zajednice već zato što je to u interesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kazao je današnjoj konferenciji za novinare ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, ističući da se tim zakonom ne priznaju opći akti, već pojedinačni akti, i nije riječ o priznanju zakona tzv. krajine. Svima onima koji su na nezakonit način u Podunavlju došli do određene imovine to neće biti priznato, naglasio je Šeparović.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Hrvatski Kazneni zakon po svom je
sadržaju možda jedan od najmodernijih takvih zakona u Europi, a
Zakonom o kaznenom postupku (ZKP) rasteretit će se pravosuđe i ubrzati
postupak, jer se na potpuno novi način prikupljaju dokazni materijali.
Također je proširena i odredba o pravu na obranu osumnjičenog, a u
predistražnom postupku dane su ovlasti policiji za progon i suzbijanje
djela organiziranog kriminala. Zakon o konvalidaciji je hrvatska
obveza ne samo zbog međunarodne zajednice već zato što je to u
interesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kazao je današnjoj
konferenciji za novinare ministar pravosuđa Miroslav Šeparović,
ističući da se tim zakonom ne priznaju opći akti, već pojedinačni
akti, i nije riječ o priznanju zakona tzv. krajine. Svima onima koji
su na nezakonit način u Podunavlju došli do određene imovine to neće
biti priznato, naglasio je Šeparović. #L#
Na konferenciji za novinare u Hrvatskoj Vladi o kaznenim zakonima
govorili su i voditelji radnih skupina za njihovu izradu dr. Željko
Horvatić i dr. Davor Krapac.
Ministar Šeparović izvijestio je i o jučer potpisanoj Deklaraciji o
uvjetima reintegracije pravosuđa u hrvatskom Podunavlju u pravosudni
sustav Hrvatske. Istaknuo je da je Ministarstvo pravosuđa do sada
preuzelo sve zatečene službenike u hrvatskom Podunavlju, njih 167.
Suci će morati proći proceduru izbora i imenovanja pred Državnim
sudbenim vijećem, napomenuo je Šeparović.
Govoreći o Kaznenom zakonu, ministar Šeparović je kazao da on uvažava
hrvatsku tradiciju, međunarodne dokumente i trenutak u kojem se
Hrvatska nalazi. Pred sudbenom vlasti je izazov, jer je do početka
primjene (1. siječnja 1998.) potrebno educirati sudske djelatnike.
Osvrćući se na prigovore da novi Kazneni zakon ruši međunarodne
standarde o slobodi medija, ministar Šeparović je kazao da to nije
točno, te da nema nikakvih mogućnosti, kako se to čuje u javnosti, da
se Zakonom pojedina kaznena djela povezuju s nekadašnjim verbalnim
deliktom. Opetujući da to nema utemeljenja, istaknuo je da su odredbe
koje se odnose na slobodu medija "balans između slobode i odgovornosti
za napisanu riječ".
Govoreći o ZKP-u, dr. Davor Krapac je kazao da je uvedeno niz novina, a
među njima je i drugačiji način vođenja glavne rasprave, a za najteža
kaznena djela uvođenje velikog vijeća, sačinjenog od tri suca i
četiri porotnika.
Ističući da je od prvog nacrta kaznenog zakona prošlo šest godina,
dr. Željko Horvatić je izrazio zadovoljstvo konačnim tekstom. On je
usaglašen s hrvatskim Ustavom i visokim europskim standardima, a
suvremenost mu je utemeljena u dijelu u kojem se tretiraju kaznena
djela zlouporabe droge, organiziranog kriminala i pranja novca. Bitnim
je Horvatić označio potpunu rehabilitaciju osuđene osobe nakon
izdržavanja kazne, osim onih koji su počinili zločine genocida. To
znači, objasnio je, kada osuđena osoba jednom iziđe iz zatvora više je
nitko nema pravo pitati, a ona ne treba odgovarati da je ranije bila
osuđivana. Govoreći o humanom aspektu Kaznenog zakona, istaknuo je
odredbu po kojoj će se kazna zatvora do šest mjeseci moći zamijeniti,
ako sud to odluči, radom za opće dobro. Po novom zakonu kaznena djela
u prometu biti će samo izazivanje prometne nesreće i nepružanje pomoći
unesrećenom, a sve ostalo su prekršajna djela. Zakonom se daje i
velika zaštita osobnosti, a najveće kazne od 40 godina zatvora,
propisane su i za ubojstvo trudnice i djece.
Zamoljen da dodatno obrazloži odredbe o slobodi medija, odnosno
odgovornosti novinara, Horvatić je kazao kako je ta problematika i
dosadašnjim zakonima bila dobro riješena, a da novi Zakon ide i korak
dalje. Istaknuo je kako se u javnosti parcijalno gledaju članci kojima
je to uređeno, pa se u pojedinim novinama stvara krivi dojam. Pritom
je napomenuo da se u pojedinim člancima određuje kazneno djelo za
svakoga tko ograničava ili sprječava slobodu medija, da će se kazniti
onaj tko provodi cenzuru ili pak novinaru uskrati pristup
informacijama ukoliko se ne radi o državnoj, vojnoj ili službenoj
tajni. Također se propisuju i kazne za sprječavanje tiskanja i
raspračavanja novina. "Odgovorno tvrdim da je postignuta ravnoteža
između 4,5 milijuna hrvatskih građana, njihove časti i ugleda i
novinarskog posla", kazao je Horvatić izjašnjavajući se za istinitu
informaciju, ali ne za blaćenje i ulaženje u privatnost. Opetujući
kako u novom zakonu nema sužavanja medijskih sloboda, poručio je
kritičarima kako treba razgovarati temeljem činjenica.
(Hina) sšh ds
011353 MET oct 97