ZASTUPNIČKI DOM O PRIJEDLOGU KAZNENOG ZAKONA

ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Raspravom o Konačnom prijedlogu kaznenog zakona u kojemu su, kako je obrazložio ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, sadržana načela hrvatske pravosudne tradicije, međunarodnih konvencija i kojim se promiču osnovna ljudska prava i slobode, Zastupnički dom nastavio je jutros 21. sjednicu. #L# Ministar Šeparović je podsjetio da je Dom na početku godine raspravio predloženi zakon u prvom čitanju, te da su u konačnu verziju ugrađene gotovo sve primjedbe i sugestije, osim onih kojima bi se narušio predloženi koncept. Postojeći pravosudni sustav potrebno je cjelovito urediti između ostaloga i stoga što su pojedini zakoni, ponešto izmijenjeni, preuzeti iz bivšeg sustava, kazao je Šeparović, dodajući da su agresija na Republiku Hrvatsku, te prelazak na tržišno gospodarstvo povukli sa sobom i nove oblike kriminala kako što su "pranje novca", organizirani kriminal i sl. koje je potrebno sankcionirati. Govoreći o načelima predloženog kaznenog zakona, naveo je da se predlaže ograničenje prisile, te da nitko ne može biti kažnjen dok mu se krivnja ne dokaže. U odnosu na prvo čitanje najstroža kazna - dugotrajni zatvor, predlaže se od 20 do 40 godina, a ne od 20 do 30 godina. Precizirane su i odredbe o odgovornosti glavnoga urednika za objavljivanje vijesti pa bi glavni urednik bio kriv ako sporna objavljena informacija nije potpisana. U odnosu na prvo čitanje, Šeparović je kazao kako su prihvaćene ispravke za kaznena djela čedomorstva, protiv prava djeteta, onečišćenja okoliša, protiv ugrožavanja imovine itd., dodajući kako je stav predlagatelja da se predložene kazne ne povisuju osim u određenim slučajevima. Sjednica je nastavljena raspravom o Konačnom prijedlogu kaznenoga zakona. (Hina) sšh mc 181135 MET sep 97