ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Arhitektonsko je djelovanje javno i kulturno složeno te je zato potrebno pozvati hrvatske arhitekte da u svom djelovanju njeguju i razvijaju kulturološku odgovornost. Taj je poziv kolegama arhitektima uputio
predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) Velimir Neidhardt, otvarajući simpozij "Arhitektonska teorija u Hrvatskoj u XX. stoljeću" što je danas u Klubu Društva arhitekata grada Zagreba počeo dvodnevnim radom.
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Arhitektonsko je djelovanje javno i
kulturno složeno te je zato potrebno pozvati hrvatske arhitekte da u
svom djelovanju njeguju i razvijaju kulturološku odgovornost. Taj je
poziv kolegama arhitektima uputio predsjednik Udruženja hrvatskih
arhitekata (UHA) Velimir Neidhardt, otvarajući simpozij "Arhitektonska
teorija u Hrvatskoj u XX. stoljeću" što je danas u Klubu Društva
arhitekata grada Zagreba počeo dvodnevnim radom. #L#
Organizatori simpozija, posvećenoga uspomeni na nedavno preminuloga
arhitekta Alda Rossija, su Biblioteka "Psefizma" UHA i Klub Društva
arhitekata grada Zagreba. Simpozij se održava pod pokroviteljstvom
Ministarstva kulture, a priređen je povodom izlaska iz tiska prvoga
hrvatskog izdanja zbornika Ulricha Conradsa "Programi i manifesti
arhitekture XX. stoljeća" dopunjenoga međunarodnim tekstovima od 1965.
do 1995. i proširenoga hrvatskim napisima od 1900. do 1995. godine.
Spomenuti je zbornik istodobno i treći naslov Biblioteke "Psefizma",
koja je, podsjetio je Neidhardt, pokrenuta sa zadaćom i svrhom
objavljivanja temeljnih dokumenata arhitektonske misli.
Po riječima zamjenika ministra kulture Ivana Šarića, naziv simpozija
određuje vremenski okvir unutar kojega su generacije hrvatskih
arhitekata afirmirale stav da arhitektonska misao počiva na logičnoj
analizi prostornog koncepta i arhitektonske kompozicije. Ta je pak
misao, dodao je Šarić, urodila brojnim progresivnim nastojanjima,
presudnima za ukupan razvoj hrvatske arhitektonske djelatnosti, koja
su, u kontekstu našeg općeg kulturnog ozračja, doprinosila
kontinuitetu procesa koji nas je činio i čini dijelom europske
civilizacije.
U prijepodnevnom dijelu prvoga dana simpozija o arhitekturi je u
kontekstu kulturnog ozračja na početku XX. stoljeća govorio Andre
Mohorovičić, a Tomislav Premerl o "Moderni" kao povijesnom procesu. Po
Premerlu, "Moderna" je živa klasična tradicija i složeni, do kraja
nezavršeni povijesni proces, koji je danas potrebno ponovno
definirati. S tim u vezi, Premerl i definira "Modernu" kao slijed, a
ne drastičan pomak od klasičnih oblika građenja. Također, pročitan je
i tekst Duška Kečkemeta o udjelu tradicije u modernoj i postmodernoj
hrvatskoj arhitekturi, dok je Eugen Franković govorio o razvoju
teorijskih koncepcija kroz povijest arhitekture i urbanizma XX.
stoljeća u Hrvatskoj na primjeru rada poznatoga hrvatskog arhitekta
Viktora Kovačića.
Programom je simpozija poslijepodne, među ostalim, predviđeno i
izlaganje gosta iz Češke Vladimira Šlapete koji će govoriti o
tendencijama čehoslovačke arhitekture 20-tih i 30-tih godina, a
Krešimir Rogina izvijestit će o rezultatima istraživanja koje je
prethodilo hrvatskom izdanju zbornika "Programi i manifesti
arhitekture XX. stoljeća".
(Hina) ip mć
301539 MET sep 97