FRIEDRICHSRUH, 29. rujna (Hina/Reuter) - Kad Njemačka 3. listopada obilježi sedmu obljetnicu ujedinjenja, mala će se skupina Nijemaca s čežnjom prisjetiti još jednog ujedinjenja svoje zemlje - 18. siječanja 1871.
FRIEDRICHSRUH, 29. rujna (Hina/Reuter) - Kad Njemačka 3. listopada
obilježi sedmu obljetnicu ujedinjenja, mala će se skupina Nijemaca s
čežnjom prisjetiti još jednog ujedinjenja svoje zemlje - 18. siječanja
1871. #L#
Kancelar Otto von Bismarck ujedinio je kraljevstva Prusku, Bavarsku i
Sasku te desetak kneževina kako bi stvorio Njemačko Carstvo u središtu
Europe koje je tada bilo kudikamo veće nego je današnja ujedinjena
Njemačka.
Sve do kraja II. svjetskog rata Dan utemeljenja Carstva bio je
najvažniji njemački blagadan i izvor nacionalnoga ponosa. Ali nakon
dvaju svjetskih ratova i holokausta Nijemci su djelomice za svoja
povijesna "zastranjenja" optužili Bismarckov neuspjeh da uspostavi
demokraciju kao i pruski militarizam.
Dan ujedinjenja je postao tabuom i nikad nakon toga nije javno
obilježavan iako je privatno bio ključan nadnevak u kalendaru za
malenu skupinu obožavetelja željeznoga kancelara, koja tvori
Bismarckovu udrugu. Predsjednik Udruge je Emil Schlee, povjesničar i
bivši zastupnik u Europskome parlamentu iz njemačke desničarske
Republikanske stranke koju u nekim njemačkim krajevima trenutačno
nadziru zbog ekstremizma.
Udruga i njezini tajanstveni obredi postali su izvor duboke nelagode
za novu zakladu za povijesna istraživanja, nazvanu Bismarckovim
imenom, koju financira država, a smještena je u Friedrichsruhu kod
Hamburga gdje je veliki kancelar pokopan.
Zapadna i Istočna Njemačka spojene su 1990. Današnja uvećana Savezna
Republika Njemačka, utemeljena 1949., međutim skromna je u usporedbi s
divom kojega je stvorio Bismarck.
Bismarckova grobnica u Friedrichsruhu okićena je i zastavama Istočne
Pruske i Pomeranije koji su danas uglavnom u teritorijalnim okvirima
Poljske i Rusije.
Svake godine na dane ujedinjenja članovi Udruge, kojih 750 odanih
obožavatelja željeznoga kancelara, okupe se u Bismarckovu mauzoleju
kako bi iskazali počast uspomeni na njega. Premda ustuknu tik pred
zahtjevom za povratkom tih njemačkih pokrajina koje je zauzela Crvena
armija pod kraj II. svjetskog rata, a zatim Saveznici formalno
izdvojili iz njemačke kontrole, njihova je čežnja za starom slavom
očita.
Udruga će iduće godine obilježiti 100. obljetnicu Bismarckove smrti
30. srpnja 1898. nadajući se rehabilitaciji državnika za kojega drže
da je loše shvaćen.
Socijaldemokrati i Zeleni su u njemačkome Bundestagu u lipnju
glasovali protiv zakona o pretvaranju u državnu zakladu Bismarckova
obiteljskog arhiva, koji se sastoji od 800 kutija spisa i 3000
publikacija o njemu.
Uz potporu kancelara Helmuta Kohla, s doktoratom iz povijesti,
njegova vladajuća koalicija je progurala taj zakon kroz parlament,
utirući put za utemeljenje zaklade. "Svrha zaklade nije uzdizanje
Bismarcka, nego kritičko istraživanje njegovih dostignuća i
pogrješaka", rekao je direktor zaklade povjesničar Michael Epkenhans.
"Bismarck je bio velik državnik. Imao je slabosti, dakako, ali ga
treba razumijevati u ozračju njegova doba. Nije bio imperijalist kao
njegovi nsljednici Wilhelm II. i Adolf Hitler", rekao je princ
Ferdinand von Bismarck, Bismarckov praunuk i predsjednik Bismarckove
zaklade.
"Bismarck je uvijek inzistirao da nakon što je ujedinio Njemačku ne
bi više trebalo ratovati i osvajati teritorij."
(Hina) sl sd
291604 MET sep 97