BRITANSKI PRIJEDLOZI ZA REFORMU SVJETSKE ORGANIZACIJE

LONDON, 29. rujna (Hina) - Zauzimajući se za veću osposobljenost Svjetske organizacije da odgovori na probleme suvremenoga svijeta i dajući svoj prinos aktualnim raspravama o potrebi poduzimanja reforma, Velika Britanija zagovara institucionalnu reformu sustava UN-a, Vijeća sigurnosti (u kojemu je Ujedinjeno Kraljevstvo stalni član s pravom veta) te za financijsku reformu u Organizaciji. #L# Po izjavama britanskih državnih dužnosnika, napose ministra vanjskih poslova Robina Cooka, Ujedinjeno se Kraljevstvo zauzima za veću ulogu Ujedinjenih naroda kako bi se mogli prevladavati svjetski globalni izazovi, poput siromaštva, regionalnih sukoba, klimatskih promjena, međunarodnoga kriminala i širenja narkotika. Da je London voljan preuzeti aktivniju ulogu u Ujedinjenim narodima, vidljivo je i po tome što je povukao svoju odluku o napuštanju UNIDO-a i opet postao članom UNESCO-a. Institucionalnom reformom sustava UN-a, po mišljenju Britanaca među ostalim bi se smanjio dosadašnja glomazna uprava, a to je već počelo na poticaj glavnoga tajnika Kofija Ananna. Glede reforme Vijeća sigurnosti u Londonu drže da to tijelo, stvoreno 1945., ne odgovara današnjim potrebama te zagovara prijedlog da stalne članice proširena Vijeća postanu Japan i Njemačka. U njemu bi, po mišljenju Londona, trebalo osigurati "uravnoteženo sudjelovanje zemalja u razvoju i razvijenih država". Sadašnje je Vijeće sastavljeno od pet stalnih članica s pravom veta (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina) te deset izmjeničnih članica bez prava veta. Po većini prijedloga za reformu Vijeća sigurnosti, broj novih stalnih članica trebao bi se povećati tako da osim Njemačke i Japana u njegovu sastavu bude po jedan afrički, azijski i latinskoamerički predstavnik, a neki predlažu da se jedno stalno mjesto ustupi skupini istočnoeuropskih zemalja, koje bi bilo izmjenično unutar te skupine zemalja. Glede načina financiranja UN-a Velika Britanija drži da bi se prinos svake članice trebao odrediti novim ključem, razmjerno društvenome brutoproizvodu svake od zemalja te da bi svaka zemlja svoje priloge u proračun UN-a bila obvezna doznačivati "u punoj svoti i na vrijeme", upravo kao što to čini London, pritom kritizirajući sve one članice, ukupno 78, koje su neplaćanjem svojih obveza UN-u pridonijele sadašnjoj financijskoj krizi te organizacije. Ukupni dugovi UN-u narasli su na 2,6 milijarde dolara, a u toj svoti SAD, kao najveći dužnik, duguje čak milijardu i pol dolara (po američkome računu njihov je dug 819 milijuna dolara). Velika Britanija u proračunu središnje organizacije UN-a u New Yorku (tu ne pripadaju specijalizirane agencije UN-a) sudjeluje s 5,3 posto, znatno manje nego, primjerice, Japan i Njemačka, koji u proračunu sudjeluju s 15 odnosno devet posto te kudikamo manje od udjela SAD-a s 25 posto. Velika Britanija podupire ciljeve Ujedinjenih naroda glede gospodarske i humanitarne pomoći. Kao svoj prilog tim ciljevima nova laburistička vlada počela je povisivati proračunski udio koji ide u korist međunarodne dobrotvorne pomoći, a njezin ministar financija Gordon Brown pozvao je razvijene zemlje, za nedavna zasjedanja zemalja članica Commonwealtha na Mauricijusu, da se pridruže britanskome nastojanju da se otpišu dugovi najsiromašnijim zemljama u kojima živi 300 milijuna ljudi. Glede izbjegavanja i sprječavanja sukoba London uglavnom ponavlja dosadašnje stajalište po kojem je to jedna od ključnih zadaća Ujedinjenih naroda, a glede ljudskih prava polazi od stajališta da "određena univerzalna načela" za ljudska prava moraju poštivati sve zemlje. (Hina) miz br 291335 MET sep 97