SPLIT, 25. rujna (Hina) - Drugi dan rada Međunarodnog zasjedanja PEN-a u Splitu danas je u palači "Milesi" protekao u raspravi o "Umješnosti previda". Prijepodnevno zasjedanje vodio je Henrik Birubaum (SAD).
SPLIT, 25. rujna (Hina) - Drugi dan rada Međunarodnog zasjedanja PEN-a
u Splitu danas je u palači "Milesi" protekao u raspravi o "Umješnosti
previda". Prijepodnevno zasjedanje vodio je Henrik Birubaum (SAD). #L#
Nakon uvodnih naglasaka o Mediteranu kao mjestu gdje se u cijelosti
ostvaruje misao da ništa ne postoji bez prethodnog, bez pamćenja i
baštinjenja, glavni tajnik Međunarodnog PEN-a Aleksander Blokh
(Francuska) govorio je o sredozemnome susretu različitih kulturnih
identiteta, a Paul Garde također iz Francuske obrazlagao je
trostrukost hrvatske kulture - mediteranske, srednjoeuropske i
poluotočne.
Kazao je također da mu je tijekom agresije na Hrvatsku bilo teško u
svojoj zemlji "braniti hrvatsku stvar", upravo zato što njegovi
sunarodnjaci nisu razumjeli tu hrvatsku trostrukost.
Erhard Busek (Austrija) svoje izlaganje je počeo pitanjem što je
uopće europski građanin, što znači europsko mišljenje i što uopće
znači Europa. Iznio je primjere nepoznavanja europskog zemljopisa,
jezika manjih europskih naroda i druge oblike, kako je rekao, previda
našeg vremena, zaključivši svoje izlaganje da se kultura jednog naroda
odražava time koliko se razumije drugoga.
Ivo Frangeš (Hrvatska) kazao je da se najdublje značenje riječi
naslijeđe može pronaći na Mediteranu. Živjeti na njemu tisućljećima
znači biti s drugima, učiti od njih, ali i poučavati ih. I Hrvati su,
došavši na njegove obale, naslijedili zatečeno i od naslijeđenog
stvorili vlastiti identitet u krugu Mediterana. Nije hrvatska
književnost nastala 1501. kada je datirano objavljivanje Marulićeve
Judite, nego je Judita mogla nastati zahvaljujući djelima te
kulturološkim i društvenim događajima koji su joj prethodili, kazao
je, uz ostalo, akademik Frangeš.
Na zasjedanju je govorio i Mladen Machiedo po čijoj je knjizi
"Umješnost previda" nazvana današnja rasprava penovaca iz cijeloga
svijeta.
Machiedo je govorio o razlikama između nacije i politike. Objasnio je
poticaje vlastitih nalaženja i tumačenja previda vezanih uz
identifikaciju Hrvatske i njezine kulture u romanskoj historiografiji.
Došao je trenutak, kazao je Machiedo, da Hrvati nakon tuđih
pogrešaka, propusta, previda i zlih namjera počnu pisati za
inozemstvo, a ne samo o sebi i za sebe.
U prijepodnevnome radu govorili su i Walter Maria Stojan iz Austrije
i Blagoje Vasilev iz Makedonije.
(Hina) em mc
251637 MET sep 97