SPLIT, 24. rujna (Hina) - U Splitu je večeras počela s radom Mediteranska konferencija PEN-a. Tema ovog šestodnevnoga regionalnog zasjedanja je "Umijeće nasljeđivanja" na Mediteranu.
SPLIT, 24. rujna (Hina) - U Splitu je večeras počela s radom
Mediteranska konferencija PEN-a. Tema ovog šestodnevnoga regionalnog
zasjedanja je "Umijeće nasljeđivanja" na Mediteranu. #L#
Oko stotinjak Penovaca u Dioklecijanovim podrumima pozdravio je u ime
pokrovitelja splitski gradonačelnik prof. Ivica Škarić, izrazivši
zadovoljstvo što je i ovaj značajni skup intelektualaca još jedan
prilog proslavi 1700. obljetnice grada.
Predsjednik Hrvatskog centar PEN-a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak
u svom dužem uvodnom izlaganju temeljenom na iskustvima i povijesti
rimskog cara Dioklecijana rekao je, uz ostalo, da smo i mi "kao i
Dioklecijanovi suvremenici postali eksperti krize - stanja što prijeti
da modernom čovjeku razjede dušu".
"Oko nas je odveć vidljiva slabost mudrih, a s druge strane nasilje
luđaka; svjedoci smo kako su ljudi duha sve više izgubljeni u masi,
slabo plaćeni, opterećeni onima koji zagovaraju zlo kao jedinu
stvarnost", rekao je Prosperov-Novak, napomenuvši da će se "Hrvatski
PEN centar suprotstavljat takvom stanju, svejedno prepoznaje li se ono
u vlastitom ili susjednom dvorištu."
"Suvremena Hrvatska i njezini pisci i to oni koji su očuvali kritičku
svijest", dodao je, "imaju snage da od ove umorne Europe zatraže da
obustavi svoj monolog, da shvati probleme svog istočnog susjedstva i
vidi svu dramatičnost susreta dva ekonomska i kulturna svijeta koji su
odvojeni zidom dobrostanja, ali su povezani najpropusnijim morem
svijeta."
Prosperov-Novak drži da je "Mediteran zapravo slabo definiran pojam,
premda danas više nego ikad u cijeloj Europi niču instituti s
mediteranskim projektima", te ističe da "danas, svaki hrvatski
političar misli kako je sve probleme identiteta riješio govoreći kako
Hrvatska nije Balkan i kako malone, pa na njezinim istočnim granicama
započinje sukob civilizacija".
"A ta ideja je opasna", rekao je Prosperov Novak, napominjući da je
"marginalizacija intelektualnog promišljanja i ovog problema dovela do
toga da je u Hrvatskoj nekima postalo nemoguće da uopće govore
otvoreno o zlu što se valja tamo iza obližnjih brda u Bosni i
Hercegovini. Jer, ako višenacionalna zajednica nije moguća u Bosni
onda nigdje u svijetu više neće biti moguće zajedničko življenje
različitih naroda, a ova bi Konferencija bila besmislena", ustvrdio je
Prosperov Novak.
"Mi vjerujemo u pojedince, u mediteransko iskustvo; ono nas uči da se
sloboda mora svakodnevno i iznova stjecati. Mi u Hrvatskoj ostali smo
između dva svijeta u prostoru čekanja u kojemu ne želimo biti nikakav
zid, kako nam često govore, nego želimo biti protočno mjesto - ne neka
brdska Švicarska, nego Holandija - zemlja transfera."
Govoreći o odnosu Europljana prema Mediteranu i Hrvatskoj
Prosperov-Novak je rekao kako je "Mediteran za optiku Europljanina sve
više opasan prostor, a za nas u Hrvatskoj to je prostor u kojem smo
naučili što je Europa, pa nam teško pada neshvaćanje Eruopljana.
Osobito što osjećamo da nas ni talijanske kolege u tom ne shvaćaju i
da oni ponovno gaje neke krive slike o ovom dijelu Europe, previđajući
njegovu mediteransku komponentu", kazao je, uz ostalo, predsjednik
Hrvatskog PEN-a dr. Slobodan Prosperov Novak.
Podpredsjednik Hrvatskog centar PEN-a Tonko Maroević predstavio je
večeras 13 posebno priređenih knjiga vezanih uz temu Mediterana,
Dalmacije, Splita i povijesti ovog dijela Hrvatske. Knjige je
Hrvatski PEN preveo na engleski, francuski i njemački jezik.
Skup su pozdravile i predstavnice izraelskog PEN-a Hava Pinchas Cohen
i predstavnica španjolskog PEN-a Ursula Heinze de Lovrenco, a član
Hrvatskoga PEN-a Vlado Gotovac govorio je o umijeću nasljeđivanja
slobode.
Konferencija PEN-a sutra nastavlja rad u palači Milesi uvodnim
predavanjem na temu "Umješnost previda",
(Hina) em gk
242349 MET sep 97