GS: GOSPODARSKE VIJESTI U 15 SATI - UKRATKO

ZAGREB, 23. rujna (Hina) - ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Republike Turske Sueleyman Demirel obratili su se u utorak prijepodne članovima Hrvatsko-turskoga poslovnog vijeća, koje je svoju Drugu sjednicu održalo u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore. Uz ostalo, predsjednik je Tuđman kazao kako je Hrvatska među najmanje zaduženim državama u tranziciji te da će predviđena stopa rasta bruto-domaćeg proizvoda biti u ovoj godini između šest i sedam posto, s perspektivom takvog održanja u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Postojećih 40 do 50 milijuna američkih dolara godišnje robne razmjene između Hrvatske i Tursku, ocijenio je hrvatski Predsjednik, ne zadovoljavaju, jer, kako je kazao, postoje i obostrani interes i mogućnosti za proširivanje suradnje. Mogući su zajednički veliki projekti, osobito u gradnji infrastrukture u dvije države, suradnja na trećim tržištima, turizam te promet. Istodobno, turski predsjednik Demirel uz ostalo je ocijenio da je, unatoč rastu, trgovina daleko iza realnih mogućnosti gospodarstva te da je došlo vrijeme da se gospodarska suradnja uzdigne na razinu političke suradnje. Kao moguća područja suradnje on je naveo gradnju infrastrukture i građevne radove, obnovu, energetiku, bankarstvo, turizam i slično, a poslovna suradnja ne treba biti ograničena samo između dviju država jer su mogući i zajednički nastupi u BiH te u trećim zemljama. Isto tako, najavio je kako je dogovoreno da se na Jesenskome međunarodnom zagrebačkom velesajmu 1998. kao zemlja partner predstavi Turska. ZAGREB - Hrvatska i Turska trebale bi uskoro početi pregovore o uspostavi zone slobodne trgovine između dviju zemalja, izjavio je u utorak u Zagrebu hrvatski premijer Zlatko Mateša nakon razgovora s turskim predsjednikom Sueleymanom Demirelom, dodajući kako očekuje da će ti pregovori početi u sljedećih nekoliko mjeseci. Hrvatska u posljednje vrijeme nastoji potpisati sporazume o slobodnoj trgovini ponajprije sa zemljama članicama Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Za sada je parafiran sporazum s Poljskom, a pregovara se sa Slovenijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom. Turska ima takve sporazume s mnogim zemljama. ZAGREB - Županijski dom hrvatskoga Sabora danas je, u nastavku 4. sjednice, većinom glasova podupro konačne prijedloge zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, te o fondu za dugoročno financiranje stanogradnje. Ti su prijedlozi usmjereni na obitelji koje imaju dohodak, sposobne su uzeti dugoročne zajmove i izdvajati za štednju kako bi u doglednu roku riješile svoje stambeno pitanje. Konačni prijedlog zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje pravni je okvir za osnivanje tih specijaliziranih novčarskih ustanova, koje će se baviti isključivo prikupljanjem pologa, tj. stvaranjem dugoročnih izvora štednje iz kojih će se odobravati dugoročni zajmovi za stanogradnju, pri čemu bi država poticala stambenu štednju. Naime, građani bi za stambenu štednju bili nagrađeni i premijom koja bi se financirala iz državnoga proračuna. Po konačnome prijedlogu zakona o fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države, taj bi se fond osnovao pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak s ciljem da država "subvencionira" stambene zajmove. Odbor za gospodarstvo i financije zauzeo se da jamstvo za stambene štedne uloge daje država u cijeloj svoti štednje, a ne stambena štedionica. Zakonske je prijedloge u osnovi poduprla i hrvatska Vlada, interveniravši većim brojem amandmana koje je predlagatelj uglavnom prihvatio. ZAGREB - Nakon završenih graditeljskih radova na približno 200 četvornih metara poslovnoga prostora nove zgrade Uljare "Radelić" u Gradcu u istoimenoj općini, danas je skupina talijanskih stručnjaka počela postavljati suvremene strojeve za preradbu maslina, vrijednih oko 700.000 kuna. Strojevi će biti postavljeni za desetak dana, pa će svečano otvorenje i pokusna proizvodnja maslinova ulja početi prije ovogodišnje berbe maslina. Dnevni kapacitet prerade maslina je oko osam tona, što će podmiriti potrebe maslinara u gradačkoj općini te pločanskom i donjeneretvanskom području, koji su do sada prerađivali masline u uljari u Živogošću i Makarskoj. U uljaru je uloženo oko 1,3 milijuna kuna, a zapošljavat će pet radnika. Inače, na maslinarskom području Hrvatske raste ukupno 3,1 milijuna stabala maslina, koja su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom devedesetih godina u prosjeku davala godišnje otprilike 2200 tona maslinova ulja. (Hina) kt sbo 231529 MET sep 97