LJUBLJANA, 23. rujna (Hina) - U Sloveniji će ove godine gospodarski rast biti manji od očekivanoga - tek nešto viši od tri posto u odnosu na prošlu godinu. Glavni razlozi takve stope rasta nestabilnost je propisa i nedorečen odnos
tamošnje politike prema stranim ulagačima. No, promjenu odnosa prema stranim ulaganjima, kada je riječ o nastupajućoj privatizaciji državne imovine, najavio je slovenski premijer Janez Drnovšek na nedavnom skupu u organizaciji poslovnog tjednika "The Economist" na Bledu.
LJUBLJANA, 23. rujna (Hina) - U Sloveniji će ove godine gospodarski
rast biti manji od očekivanoga - tek nešto viši od tri posto u odnosu
na prošlu godinu. Glavni razlozi takve stope rasta nestabilnost je
propisa i nedorečen odnos tamošnje politike prema stranim ulagačima.
No, promjenu odnosa prema stranim ulaganjima, kada je riječ o
nastupajućoj privatizaciji državne imovine, najavio je slovenski
premijer Janez Drnovšek na nedavnom skupu u organizaciji poslovnog
tjednika "The Economist" na Bledu. #L#
Po podacima središnje slovenske banke, lani su u Sloveniji izravna
strana ulaganja dosegnula 186 milijuna američkih dolara, dok će ove
godine ona premašiti 200 milijuna dolara. To je, međutim, još uvijek
manje od, primjerice Estonije, koja je u posljednje tri godine
liberalizirala svoje tržište za strane ulagače, a s kojom se u odnosu
na veličinu tržišta može usporediti slovensko.
Stručnjak za investicije u japanskoj investicijskoj banci Nomura
Securities, Michael Boardman, tvrdi, u razgovoru za list Delo, da
Slovenija ima zdravo gospodarstvo, ali i problem tržišta na kojem ne
sudjeluju mnogobrojni i kvalitetni ulagači, kako domaći, tako niti
strani.
"U Sloveniji uglavnom kupuju i prodaju burzovni posrednici, a ne
dugoročni ulagači", smatra on. Iako je Slovenija mala, ona ima
nekoliko velikih kompanija poput farmaceutskih tvrtki Leka i Krke,
no njihova tržišna kapitalizacija i dobit koju očekuju ulagači, ipak
su premali, tvrdi Boardman.
Hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva ima tržišnu kapitalizaciju
od 1,5 milijardi dolara, a Lek približno 400 milijuna dolara,
iako je njihov promet približno jednak, ističe Boardman. Profit po
dionici mađarskog Rishtera i Plive je ove godine 21 do 22 posto, a
kod Leka 19 posto.
Boardman preporučuje Sloveniji da se otvori stranim ulagačima
i ne mijenja stalno propise, kao što je to učinila središnja
slovenska banka u prvoj polovici ove godine kada je ublažila
ograničenja za strane ulagače u slovenske vrijednosne papire.
Na području bankarstva preporučuje se konsolidacija najvećih i već
saniranih ustanova, smanjivanje broja banaka i prodaju dijela
dionica koje sada u potpunosti posjeduje država.
(Hina) fl sbo
231447 MET sep 97