SUBPOENA: RASPRAVA O ŽALBI RH U PONEDJELJAK I UTORAK

ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Pred Prizivnim vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine počinjenen na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u ponedjeljak i utorak, 22. i 23. rujna održat će se rasprava o žalbi Republike Hrvatske na odluku Prvostupanjskog sudbenog vijeća o subpoeni duces tecum - nalogu pod prijetnjom kazne, da Sudu preda dokumente u vezi sa slučajem optuženog generala Tihomira Blaškića. #L# Prvostupanjsko sudbeno vijeće pod predsjedanjem američke sutkinje Gabrielle Kirk McDonald potvrdilo je 18. srpnja odluku iz siječnja ove godine kada je američka sutkinja potpisala subpoenu sa zahtjevom da hrvatski ministar obrane preda Sudu neke dokumente za koje tužitelji drže da bi mogli potkrijepiti optužnicu protiv generala Blaškića. Nakon odluke sutkinje McDonald od 15. siječnja ove godine, Hrvatska se, naglašavajući svoju spremnost da surađuje sa ICTY-em, suprotstavila izdavanju subpoene kao neprimjerenom obliku komunikacije Haaškog suda sa suverenim državama te da bi otkrivanje nekih dokumenata moglo ugroziti nacionalnu sigurnost. Institut subpoene, inače preuzet iz anglosaksonskog pravnog sustava, nikada prije nije korišten u međunarodnom pravu. Uvidjevši da to pitanje otvara mnoge nedoumice i kontroverze, sutkinja McDonald je odbila dalje o tome odlučivati sama i odlučila da se pred Sudbenim vijećem ICTY-a načelno raspravi može li Sud izdvati subpoene duces tecum suverenim državama i njihovim dužnosnicima. Na raspravi pred Prvostupanjskim sudbenim vijećem, održanoj 16. i 17. travnja, svoje mišljenje iznijela je glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour, zatim predstavnici Republike Hrvatske i branitelji generala Blaškića te više svjetskih stručnjaka za međunarodno pravo, koji su nastupili kao 'amici curie' (prijatelji suda). Rasprava je pokazala oprečna mišljenja pravnih stručjaka, ovisno o tome dolaze li iz kontinentalnog pravnog sustava ili iz anglosaksonskog. Većina europskih stručnjaka bila je mišljenja da Sud nema pravnog uporišta da izravno, putem subpoene, komunicira sa suverenim državama nego da može zatražiti od Vijeća sigurnosti UN-a da prisili države na suradnju sa Sudom. Glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour je u svom izlaganju branila potrebu izdavanja subpoene suverenim državama, obrazlažući to argumentom da Sud mora imati djelotvorno sredstvo kako bi ispunio zadaće zbog kojih je ustanovljen i pozivajući se pritom na sudski Statut. Gotovo tri mjeseca nakon rasprave Sudbeno vijeće je potvrdilo odluku sutkinje McDonald od 15. siječnja. U povodu te odluke 29. srpnja raspravljao je i Odbor za vanjsku politiku Zastupničkog doma, a na raspravi su sudjelovali i prvaci parlamentarnih stranaka. Odbor je donio zaključke u kojima je podržao "već izloženu međunarodno pravnu argumentaciju Vlade RH o nedopustivosti i neprihvavljivosti takve komunikacije Međunarodnog kaznenog suda sa suverenim državama i njezinim dužnosnicima, posebice stoga što je i sam Međunarodni kazneni sud priznao da je riječ o presedanu u međunarodnoj praksi". Na tu odluku Republika Hrvatska je 25. srpnja podnijela žalbu i zatražila da se to pitanje ponovno razmotri i suspendira izvršenje subpoene do okončanja žalbenog postupka. Prizivno vijeće pod predsjedanjem predsjednika ICTY-a Antonia Cassesea 29. srpnja prihvatilo je hrvatski zahtjev i odlučilo da se 22. i 23. rujna sasluša stajalište Republike Hrvatske, predstavnika Ureda tužitelja i više međunarodnih pravnih stručnjaka. Izaslanstvo Republike Hrvatske bit će u u istom sastavu kao i na raspravi u travnju - šef misije RH pri UN u New Yorku dr. Ivan Šimonović, stalni promatrač RH ICTY-u prof. dr. Ivo Josipović, predsjednik Ureda Vlade RH za suradnju s Haaškim sudom dr. Srećko Jelinić, hrvatski veleposlanik u Den Haagu Jakša Muljačić te američki odvjetnici David Rivkin i Kate Baragona. Na temelju dosadašnje prakse može se očekivati da će Prizivno vijeće svoju odluku objaviti u pisanom obliku nakon što razmotri sva iznesena mišljenja. (Hina) sv sd 200805 MET sep 97