ZAGREB, 16. rujna (Hian) - Niska inflacija, nastavak rasta industrijske proizvodnje (iznad šest posto na godišnjoj razini), rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), proračunski deficit ispod tri posto BDP-a, fiskalna politika usmjerena
rasterećenju gospodarstva, primjena poreza na dodanu vrijednost i stabilnost svih segmenata značajnih za gospodarsko poslovanje, bit će osnovne značajke hrvatske gospodarske politike u 1998., poručio je predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša na današnjem Gospodarskom forumu. Tom tradicionalnom susretu premijera sa gospodarstvenicima, održanom na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, bili su nazočni i potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ministar gospodarstva Nenad Porges, ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković, te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.
ZAGREB, 16. rujna (Hian) - Niska inflacija, nastavak rasta
industrijske proizvodnje (iznad šest posto na godišnjoj razini), rast
bruto domaćeg proizvoda (BDP), proračunski deficit ispod tri posto
BDP-a, fiskalna politika usmjerena rasterećenju gospodarstva, primjena
poreza na dodanu vrijednost i stabilnost svih segmenata značajnih za
gospodarsko poslovanje, bit će osnovne značajke hrvatske gospodarske
politike u 1998., poručio je predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko
Mateša na današnjem Gospodarskom forumu. Tom tradicionalnom susretu
premijera sa gospodarstvenicima, održanom na Jesenskom međunarodnom
zagrebačkom velesajmu, bili su nazočni i potpredsjednik Vlade i
ministar financija Borislav Škegro, ministar gospodarstva Nenad
Porges, ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković, te
predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. #L# #L#
Govoreći o hrvatskoj gospodarskoj politici u ovoj i naznakama za
iduću godinu, premijer Mateša je istaknuo da velikih odstupanja od
dosadašnje makroekonomske i fiskalne politike neće biti, te da će se i
dalje voditi stabilna, umjerena i realna politika.
Temelj gospodarskih promišljanja, kazao je premijer, mora biti u tome
da "nema proizvodnje za domaće već za globalno tržište".
Vlada procjenjuje kako će rast industrijske proizvodnje u ovoj godini
biti šest postao, a u prilog tomu govori i podatak da je proizvodnja u
kolovozu ove, u usporedbi s istim mjesecom lani, bila 3,6 posto veća.
Kako je naglasio, industrijska proizvodnja već 23 mjeseca neprestano
raste. Najavio je smanjenje nekih doprinosa, rješavanje pitanja
naknada za bolovanje, smanjenje pristojbi, odnosno troškova države u
gospodarstvu, te uvođenje sustava poticajnih mjera za razvoj,
istraživanja i znanost usmjerenu potrebama gospodarstva.
U odnosima s inozemstvom, premijer je prioritetnim do kraja godine
označio razgovore s državama CEFTA-e, dodajući da se očekuje
potpisivanje sporazuma s Poljskom i Slovenijom te početak pregovora s
Ukrajinom i Rumunjskom. Zemlje CEFTA-e su tržište na kojem je
konkurentna sposobnost hrvatskog gospodarstva veća nego na drugim
područjima. Uz Vladu, potreban je i jači angažman poslodavca i
gospodarstvenika, jer se treba nametnuti, a ne čekati da drugi dođu i
nude suradnju, poručio je Mateša.
Ocjenjujući da je zakonodavno-pravni okvir funkcioniranja
gospodarstva praktično dovršen, predsjednik Vlade je najavio da će se
više pozornosti posvetiti funkcioniranju tržišta i značaju Agencije za
zaštitu tržišnog natjecanja, objedinjavanju i većim ovlaštenjima
gospodarske inspekcije, primjeni propisa o preuzimanju poduzeća kao i
uvodu u mirovinsku reformu. Spominjući pritom predloženi zakon o
mirovinskom osiguranju, premijer Mateša je istaknuo kako taj
"inicijalni materijal nije potrebno raspravljati na ulici", već
argumentirano na različitim razinama (Gospodarsko-socijalno vijeće,
razgovori sa sindikatima, Hrvatskom udrugom poslodavaca isl.), a
posebno u hrvatskom Saboru. Bez toga zakona, drži premijer, hrvatski
je razvoj upitan.
Najavljujući do kraja ovog mjeseca Vladin cjelovit projekt o
nezaposlenosti, s pregledom sadašnjeg stanja i predloženim rješenjima,
predsjednik Vlade ukazao je i na nesrazmjer statističkih iskaza i
ankete provedene temeljem odrednica Međunarodne organizacije rada.
Poseban je problem i nepokretljivost radne snage, a zabrinjavajuće je
da bez obzira na veliki broj nezaposlenih, graditeljstvo i
brodogradnja ne mogu naći radnike. Premijer je to potkrijepio
primjerom brodogradnje koja je nedavno tražila 700 radnika, nudeći
neto plaću 3000 kuna te smještaj i prehranu, a gotovo se nitko nije
javio.
Vlada će ustrajati na striktnoj primjeni uredbe, odnosno zakona o
javnim nabavkama, kazao je Mateša pozivajući gospodarstvenike da Vladu
izvijeste o slučajevima javnih natječaja za koje drže da nisu
provedeni u skladu sa zakonom. Premijer je pritom najavio smanjenje
"papirologije", a time i mogućnosti diskrecionih ocjena činovnika.
Idemo na pojednostavljenje postupaka i reforme u pojedinim područjima,
čime će se smanjiti i izloženost činovnika korupciji, naglasio je
premijer.
Na niz upita gospodarstvenika o primjeni poreza na dodanu vrijednost,
premijer Mateša je kazao kako će se PDV uvesti uz predviđenu
jedinstvenu stopu od 22 posto. Primjenom PDV-a država će se odreći
najmanje dva posto BDP-a, a ta će sredstva ostati gospodarstvu. Država
će, primjenom PDV-a, izravno pomoći izvoznicima jer će izvoz biti
potpuno neoporeziv. Posebne manje stope za turizam neće biti, bio je
izričit premijer Mateša. Turizmu će se, dodao je, pomoći transferima
iz proračuna kako bi taj šok za njih, koji zadnje četiri godine nisu
plaćali porez, prošao što bezbolnije. Uvođenjem PDV-a dijelom će se
riješiti i nelegalno gospodarstvo i radu na crno, jer će svi, zbog
pretporeza, htjeti poslovati s računima, istaknuo je uz ostalo
premijer Mateša.
Na današnjem Gospodarskom forumu uz ostalo je predstavljena i 100.,
najveća svjetska izložba EXPO, koja će se održati od 22. svibnja do
30. rujna u Lisabonu, a na kojoj će Hrvatska nastupiti po prvi puta.
(Hina) db bn
161542 MET sep 97