BBC-TISAK 11. RUJNA ČETVRTAK

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=11. IX. 1997. Ž7=Pregled tiska Današnji referendum u Škotskoj, u kojem se tamošnje pučanstvo očituje o prijedlogu za osnivanje škotskoga parlamenta i njegovim ovlastima za prikupljanje poreza, nedvojbena je glavna tema svih britanskih dnevnih glasila. Najveći broj ih se očituje u prilog veće samostalnosti Škotske u sklopu Ujedinjenoga Kraljevstva, uz navođenje zadnjih anketa javnoga mišljenja uoči glasovanja, koje daju naslutiti da će Škoti uvjerljivom većinom glasovati za osnivanje vlastitoga parlamenta. Nije, međutim, jasno hoće li se izglasovati i prijedlog da budući škotski parlament raspolaže ovlastima za modificiranje porezne stope. Ankete tvrde da je samo 48% Škota spremno glasovati za te ovlasti koje bi značile da bi građani Škotske ubuduće mogli plaćati i do 3% više poreza nego ostali Britanci. U uvodniku 'The Independenta' kaže se da škotska devolucija predstavlja načelno pitanje - približavanje procesa donošenja političkih odluka građanima kojih se te odluke tiču jedan je od načina zaštite građana od suviše centralizirane države. Relokacijom političke moći veći se broj ljudi uključuje u proces vladanja samim sobom, a to jača demokraciju i poboljšava postupak donošenja odluka. 'The Independent' nadalje kritizira one dijelove škotskoga političkoga spektra, poput škotske nacionalne stranke, koji se zalažu za bezuvjetnu neovisnost. Riječ je o ostatcima intelektualno bankrotiranih europskih nacionalizama XIX. stoljeća kojima je neovisnost bila sama po sebi jedina svrha i cilj. Ni jedna nacija, mala ili velika, u današnjem svijetu ne može pobjeći od gospodarskih realnosti, globalizacije tržišta radne snage, trgovine i investicijskoga kapitala. Referendumom se Škotima upravo nudi politička autonomija ograničena tim neizbježnim parametrima. Prihvate li izazov, Škoti će gotovo preko noći napustiti kulturu političke ovisnosti koja je osobito u drugoj polovici ovoga stoljeća imala pogubne posljedice po kakvoću političkih rasprava u Škotskoj te razvila oblik učestaloga šaljenja, ali rijetkoga poduzimanja inicijative. 'The Financial Times' također ocjenjuje da će Škoti prihvatiti izazov i glasovati da u većoj mjeri odlučuju o svojoj sudbini. List također kritizira čelnike kampanje protiv izglasavanja parlamenta da su se u prevelikoj mjeri oslanjali na ideologiju i politički arsenal konzervativne stranke koja je na proteklim izborima u Škotskoj temeljito poražena te je ostala bez ijednoga zastupničkoga okruga. 'The Financial Times' intervenciju bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, koja je upozoravala Škote kako nemaju pravo ugroziti tekovine višestoljetnoga jedinstva Velike Britanije, ocjenjuje sramotnom i naglašava kako je neoprostiva pogrješka protivnika škotskoga parlamenta ta što su u svojim javnim nastupima odali dojam kako nemaju povjerenja u političku odgovornost i sposobnost škotskoga naroda da se sam brine za svoje interese. Bivši profesor sveučilišta u Oxfordu, Norman Stone jedan je od rijetkih autora koji se očituje protiv uspostave škotskoga parlamenta. U njegovu opširnom tekstu, koji objavljuje današnji 'The Times', profesor Stone, koji je i sam škotskoga podrijetla, ističe kako Škotska već uživa odvojen pravni, sudski i obrazovni sustav, kao i druge posebnosti koje su zajamčene aktom o ujedinjenju Engleske i Škotske. Profesor Stone misli kako na Škotima počiva odgovornost da se za svoj boljitak zalažu po postojećim pravilima. On misli kako nema velike potrebe za parlamentom u Edinburghu koji bi, uz veliki trošak, uspostavio paralelni zakonodavni sustav. Profesor Stone potom raščlanjuje primjere federalizma u Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj te naglašava činjenicu da su u svim tim zemljama birokratske strukture vlasti podvostručene, da su regionalne i nacionalne političke uprave često bile razlogom proračunskoga deficita, kao i da su uvijek pogodovale korupciji političkoga života. Uz to federalizam može imati uspjeha samo tamo gdje određene jedinice mogu imati određeni stupanja uniformnosti, što u Škotskoj, tvrdi profesor Stone, nikako nije slučaj. Napetosti između katoličkoga i protestantskoga pučanstva neizbježno će se preslikati i u lokalnom političkom životu. Pretežito katolički Glasgow tako će zasigurno golemom većinom glasovati za parlament dok će pretežito protestantska obala, s gradovima Edinburghom, Aberdeenom i otocima Shetland i Orkney najvjerojatnije u bloku glasovati da ostane u uniji s Engleskom. Protiv uspostave škotskoga parlamenta oglasio se i prokonzervativni 'The Daily Telegraph'. List piše kako unatoč svim naporima da se u Škotskoj napuše osjećaj nacionalne žrtve, Škotska i dalje ostaje puni i ponosni dio demokratskoga Ujedinjenoga Kraljevstva. Škotska je Velikoj Britaniji dala golemi doprinos u izgradnji najtolerantnije i najdostojanstvenije višeetničke zajednice koju je svijet ikada vidio. To stoga jer se članstvo u toj zajednici ne temelji na kriteriju krvi i tla već na lojalnosti zajedničkim institucijama. Poigravanje s tim institucijama riskira mnogo više od navodnoga manjka demokracije. Konkretno, riskira se raspad Britanije i rast ne tako dostojanstvenoga nacionalizma. 'The Daily Telegraph' stoga svoje čitatelje bezrezerveno poziva da glasuju protiv i očuvaju prosperitet Škotske i integritet našega Ujedinjenoga Kraljevstva. Isti list objavio je i urednički komentar u povodu daljnjih zaoštravanja političkih prilika u BiH, uoči nadolazećih mjesnih izbora. Osvrćući se na najavu čelništva HDZ-a BiH da bojkotira izbore, list ističe kako vodstva nijedne od nacionalnih skupina u Bosni - Srba, Hrvata i Bošnjaka - nisu u proteklim mjesecima ispoštovali ni slovo ni duh Daytonskoga mirovnoga sporazuma. Oni odbijaju omogućiti slobodu kretanja te su dopustili samo nekolicini od više milijuna izbjeglica da se vrate u svoje predratne domove. Digli su nosove na ideju da Bosna treba biti zajednička domovina svih triju zajednica uz toleranciju svih kultura i vjera što je temeljno načelo Daytonskoga mirovnog sporazuma. 'The Daily Telegraph' tvrdi da je došlo vrijeme da se daytonska lakrdija zaustavi. List kaže kako glavne ratne zločince, Karadžića i Mladića, treba privesti u Haag kako bi se sačuvala vjerodostojnost suda i međunarodne zajednice, a daytonski plan preispitati u svjetlu očite činjenice da ni jedna od strana više ne vjeruje u višeetničku Bosnu i Hercegovinu. Konačno, čelnicima svih triju zajednica i njihovim vanjskim sponzorima, osobito onima u Beogradu i Zagrebu, pa čak i u Teheranu, treba jasno staviti na znanje da se zemlje poput Britanije, Francuske ili SAD-a neće dovijeka baviti njihovim slijepim i krvavim zavaravanjima, kaže 'The Daily Telegraph'. 120100 MET sep 97