FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AUSTRIJA/KZ - AMERIKANCI I BOSNA

Ž4=AUSTRIJA Ž1=KLEINE ZEITUNG Ž2A=10. IX. 1997. Ž3=Američka politika prema Bosni mogla bi se nasukati na nacionalizam "Amerikanci žele u prvom redu što prije dovršiti sukob u Bosni i Hercegovini. Rok povlačenja njihovih vojnika jest lipanj 1998. No, šansa za brzo rješenje proigrana je već 1992. oklijevanjem Zapada da dokrajči rat. Zato su danas u Bosni i Hercegovini na vlasti nacionalisti. Amerikancima će biti jako teško razvlastiti ih do te mjere da potpisani Daytonski sporazum s papira preseli u stvarnost. Jedinstvena Bosna i Hercegovina i povratak izbjeglica još su vrlo daleko od realizacije. Amerikanci bi uistinu trebali izvesti pravu majstoriju. Prije dvije godine činilo se da je ta majstorija na pomolu dok su se Amerikanci u Daytonu pripremali duboko podijeljenu zemlju bar izvana pretočiti u jedinstvenu državu. No, Sjedinjene Države nisu u Daytonu imale jasne strateške predodžbe svog pravog cilja. Uzajamno raskrinkavanje zaraćenih strana rezultiralo je svršetkom rata. No, gledano iz političke perspektive, dva su entiteta ostala dvije države. Hrvatsko-muslimanska federacija i republika srpska imaju praktički državni suverenitet u okviru Bosne. Ne postoji zajednička valuta, zajedničke putovnice ni učinkovita središnja politička tijela. Da šansa za dovršenje rata u Bosni vojnom intervencijom već na samom početku, 1992., nije proigrana, izgledi za zakrpavanje podijeljene zemlje bili bi danas bitno veći. Engleska i Francuska, koje su u to vrijeme imale glavnu riječ u politici prema Bosni, bile su projugoslavenski, a kasnije i prosrpski orijentirane, dok su Amerikanci sukob smatrali 'europskim' problemom. Nakon Daytona glavnu riječ imaju Amerikanci. No, tijekom tri godine rata posijano je puno mržnje i nepovjerenja, a nacionalne su stranke danas jače i više institucionalizirane nego početkom rata te ih valja jednostavno uključiti u razmatranja. Nova stranka predsjednice Biljane Plavšić ističe pripadnost srpskom pravoslavlju, kao glavni identifikacijski čimbenik. U muslimanskoj stranci SDA glavni je identifikacijski čimbenik veza između državne i vjerske svijesti. Ljudima treba dati vremena da sami odrede koliko su spremni za pomirenje. No, čini se da je vrijeme ono čega Amerikanci u Bosni imaju najmanje", zaključuje Alexander Oršić. 110110 MET sep 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙