WIESBADEN, 10. rujna (Hina/dpa/Reuter) - Nastojanja Njemačke da na vrijeme ispuni kriterije za Europsku gospodarsku i monetarnu uniju (EMU) postaju sve realnija nakon što je u prvoj polovici 1997. s 3,1 posto samo neznatno prekoračila
postavljeni cilj.
WIESBADEN, 10. rujna (Hina/dpa/Reuter) - Nastojanja Njemačke da na
vrijeme ispuni kriterije za Europsku gospodarsku i monetarnu uniju
(EMU) postaju sve realnija nakon što je u prvoj polovici 1997. s 3,1
posto samo neznatno prekoračila postavljeni cilj. #L#
Prema podacima Središnjeg statističkog ureda objavljenim u srijedu
manjak je u prvoj polovici 1997. bio samo 3,1 posto bruto domaćeg
proizvoda dok je za pristup monetarnoj uniji postavljen gornji prag od
tri posto.
Državna potrošnja nadvisila je prihode za 54,3 milijarde maraka u
prvoj polovici 1997. što je za 3,3 milijarde manje nego u istom
razdoblju prošle godine.
Pri izračunavanju manjka za 1997. njemačke vlasti nisu uzele u obzir
da Europska komisija kod procjene proračunskog manjka primjenjuje
drugačiju metodu.
Primjena metode Europske unije mogla bi smanjiti njemački javni
manjak za daljnjih 0,1 do 0,2 posto.
Prema pravilima EU koje postavlja europski statistički ured Eurostat
u državni manjak se računa proračunski manjak savezne vlade, saveznih
država i lokalnih vlasti kao i njihovih službi te troškovi socijalnog
osiguranja.
Novim računanjem manjak koji stvaraju javne bolnice izuzima se iz
državnog manjka i priključuje poslovnom sektoru za razliku od metode
njemačkih statističara koji javne bolnice računaju u državni sektor.
Koliki će učinak novi način računanja manjka imati na njemački manjak
u 1997. još se pouzdano ne zna jer se prihodi i izdaci bolnica mogu
izračunati samo za cijelu godinu.
Uklanjanje javnih bolnica iz računa dovelo je u 1996. do smanjenja
manjka za 0,1 posto na ukupno 3,4 posto.
"Sada smo još čvršće uvjereni da će Njemačka dostići kriterij za
proračunski manjak usprkos svim zlogukim prorocima", komentirao je
podatke ekonomist Commerzbake Peter Pietsch.
Njemački državni manjak je u prvoj polovici godine bio je niži i zbog
porasta bruto domaćeg proizvoda od 2,1 posto u prvoj i čak 3,2 posto u
drugoj četvrtini godine. Državni izdaci su sa 0,9 posto rasli nešto
sporije nego prihodi s 1,4 posto tako da je manjak opao i u apsolutnim
brojkama za 3,3 milijarde maraka.
Odlučujući za plus na strani prihoda je snažan porast socijalnih
doprinosa od 5 posto. Nasuprot tomu njemački proračun je zabilježio
pad prihoda od poreza za 1,1 posto u prvoj polovici ove godine u
poređenju s istim razdobljem prošle.
(Hina) sl dh
101444 MET sep 97