BERLIN, 3. rujna (Hina/DPA/Reuter) - Unatoč veoma restriktivnoj financijskoj politici, Njemačka neće uspjeti u 1997. postići tri posto proračunskog manjka, kako je predviđeno Maastrichtskim sporazumom (EMU), ocijenio je u srijedu
Njemački gospodarski institut (DIW).
BERLIN, 3. rujna (Hina/DPA/Reuter) - Unatoč veoma restriktivnoj
financijskoj politici, Njemačka neće uspjeti u 1997. postići tri posto
proračunskog manjka, kako je predviđeno Maastrichtskim sporazumom
(EMU), ocijenio je u srijedu Njemački gospodarski institut (DIW). #L#
"Duboka kriza rasta i zapošljavanja mogla bi uništiti ove napore,"
stoji u najnovijemu tjednom izvješću Instituta.
"Vrlo je vjerojatno da točno ispunjenje kriterija iz Maastrichtskog
sporazuma za manjak, unatoč restriktivnoj financijskoj politici, neće
biti moguće."
Prema DIW-ovu izvješću, njemački proračunski manjak za 1997. mogao bi
biti 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je znatno iznad tri
posto, koliko je predviđeno Maastrichtskim sporazumom za pristup
Europskoj monetarnoj uniji (EMU).
Institut ocjenjuje da je za novčane teškoće odgovorno finaciranje
njemačkog ujedinjenja i gospodarska kriza.
Teškoće, koje se jevljaju ponajprije u državnom proračunu, uzrokuje
ponajviše kriza rasta i zapošljavanja, zbog čega je Njemačka između
1993. i 1996. svake godine gubila oko 50 milijardi maraka. Samo za
financiranje visoke nezaposlenosti odlazilo je između 15 i 20
milijardi maraka na godinu.
Javni proračuni, u koje spadaju savezni, pokrajinski i općinski,
1990. bili su zaduženi s ukupno 1054 milijarde maraka. Krajem ove
godine mogli bi biti 2260 milijardi, a krajem 1998. oko 2375 milijardi
maraka. DIW ocjenjuje da se porezna orijentacija na dobit pokazala kao
Ahilova peta njemačkoga poreznog sustava.
DIW piše da ukupno oko 60 posto njemačkoga proračunskog manjka
naraslog od 1993. treba pripisati nezaposlenosti i krizi rasta.
Nezaposlenost u Njemačkoj trenutačno iznosi 11,4 posto radno
sposobnog stanovništva, ili 4,3 milijuna ljudi.
U svojem je izvješću Njemački gospodarski institut kritizirao
najnovije mjere bonnske vlade za smanjenje proračunskog manjka
označavajući ih "prozirno kreativnim računovodstvom". Upozorio je da
najnoviji pomaci usmjereni na smanjenje vladine potrošnje mogu biti
krajnje opasni za njemačko gospodarstvo.
"Bilo bi kobno da vlada još pooštri svoje financijske restrikcije,"
stoji u izvješću.
DIW je istaknuo da je uvijek naglašavao kako je održivo smanjenje
vladinih troškova moguće samo tijekom gospodarskog uspona, dodajući
kako su najnovije izmjene u procjenama poreznih prihoda dokaz da je
bonnska vlada dalje nego ikada od ovoga cilja.
Procjene poreznih prihoda za 1997. smanjene su u svibnju kako bi
otkrile da se očekuje manjak od 15 milijardi maraka.
Dok je vrlo vjerojatno da njemačka vlada neće zadovoljiti
maastrichtski kriterij za proračunski manjak za Europsku gospodarsku i
monetarnu uniju, DIW tvrdi da gospodarski stroga interpretacija ovoga
kriterija od tri posto ima jednako malo smisla kao i vladini napori da
to postigne.
"Ne samo da ovi napori sa sobom donose trenutačno negativne
gospodarske posljedice, već i štete budućim stabilnim izgledima,"
stoji u izvješću.
DIW tvrdi da su razvitak cijena, trgovinska i monetarna politika
mnogo važniji čimbenici u oblikovanju kakvoće i stabilnosti valute
nego što je omjer manjka prema bruto domaćem proizvodu.
(Hina) sl sb
031705 MET sep 97