PULA, 4. rujna (Hina) - Istarsko je gospodarstvo, s 228,5 milijuna američkih dolara izvoza i 282,1 milijuna dolara uvoza u prvom ovogodišnjem polugodištu, i dalje na drugom mjestu, iza Zagreba, po ostvarenim rezultatima u trgovinskoj
razmjeni s inozemstvom. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 81 posto i znatno je iznad hrvatskog prosjeka od 52,2 posto, a istarsko gospodarstvo bilježi i najveću stopu rasta izvoza - 64,5 posto među hrvatskim županijama.
PULA, 4. rujna (Hina) - Istarsko je gospodarstvo, s 228,5 milijuna
američkih dolara izvoza i 282,1 milijuna dolara uvoza u prvom
ovogodišnjem polugodištu, i dalje na drugom mjestu, iza Zagreba,
po ostvarenim rezultatima u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 81 posto i znatno je iznad hrvatskog
prosjeka od 52,2 posto, a istarsko gospodarstvo bilježi i najveću
stopu rasta izvoza - 64,5 posto među hrvatskim županijama. #L#
Po podacima Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Pula, u
trgovinskoj razmjeni istarskog gospodarstva s inozemstvom
najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju i investicijska oprema -
75,2 posto ukupnog uvoza i 67 posto ukupnog izvoza, a prema udjelu
gradova i općina u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni gospodarstva te
regije prednjači Pula s 25 posto i Umag sa 16,2 posto.
U gospodarskoj razmjeni s inozemstvom sudjelovalo je 1607 istarskih
tvrtki tj. 20 posto od ukupnog broja aktivnih tvrtki prema podacima
pulske podružnice Zavoda za platni promet (ZAP).
U prvom polugodištu ove godine najveći je izvoz ostvarila Tvornica
duhana Rovinj, a na rang ljestvici deset vodećih izvoznika još su
Cimos Buzet, Istracement Internacional, Uljanik Brodogradilište, Sipro
Umag, Folijaplast-Trade Umag, Alida Brtonigla, Mirna Rovinj, Hempel
Umag i Boral Pula.
Poslovalo se s gospodarskim subjektima u 115 zemalja, a razvijene
zemlje sudjeluju s 58 posto u istarskom izvozu i s 81 posto u uvozu
te regije. Najviše se izvozi u Italiju, Sloveniju i Bosnu i
Hercegovinu, a uvozi iz Italije, Njemačke i Slovenije.
Po podacima Sektora za odnose s inozemstvom i promociju hrvatskog
gospodarstva u Županijskoj gospodarskoj komori u Puli, robni izvoz
istarskog gospodarstva raste bržim tempom - 6,8 posto od proizvodnje
5,7 posto, tj. sve više se proizvodi za izvoz. Osnovni je razlog
povećanja proizvodnje za izvoz, unatoč viših cijena tih proizvoda na
domaćem tržištu i destimulativnog tečaja, po mišljenju stručnjaka toga
sektora, sigurnija naplata od inozemnih poslovnih partnera.
"Gotovo svaka treća istarska tvrtka ima teškoća s podmirivanjem
svojih dospjelih novčanih obveza što rezultira općom nesigurnošću u
pogledu naplate potraživanja. Nadalje, značajan dio izvoza istarskog
gospodarstva temelji se na tzv. lohn poslovima za inozemne partnera,
naročito u djelatnosti proizvodnje odjeće i obuće, a veliki dio svoje
proizvodnje izvoze i tvrtke u kojima su stranci većinski vlasnici.
Pribroje li se tomu i izvozni poslovi po osnovi dugoročne poslovne
suradnje s inozemnim tvrtkama, primjerice u automobilskoj industriji,
ili pak tradicionalno izvozno orjentirana brodogradnja i marikulturna
djelatnost - dobri izvozni rezultati istarskog gospodarstva zapravo i
ne začuđuju", kazala je voditeljica toga sektora Alida Perkov.
(Hina) kž sbo
041040 MET sep 97