ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju kasno je pripremljen i upućen u saborsku proceduru, a upitno je i da li se njegovim donošenjem može govoriti o mirovinskoj reformi kada je nužno donijeti još nekoliko
zakona iz područja mirovinskog osiguranja, ocijenio je danas predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović. Sva ponuđena zakonska rješenja, po njegovim su riječima, "pokušaj pabirčenja" iz sličnih zakona koji su na snazi u pojedinim europskim zemljama, ali to nisu rješenja koja će radnicima u mirovini osigurati socijalnu sigurnost i civilizacijske dosege na početku 21. stoljeća.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju
kasno je pripremljen i upućen u saborsku proceduru, a upitno je i da
li se njegovim donošenjem može govoriti o mirovinskoj reformi kada je
nužno donijeti još nekoliko zakona iz područja mirovinskog osiguranja,
ocijenio je danas predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović. Sva
ponuđena zakonska rješenja, po njegovim su riječima, "pokušaj
pabirčenja" iz sličnih zakona koji su na snazi u pojedinim europskim
zemljama, ali to nisu rješenja koja će radnicima u mirovini osigurati
socijalnu sigurnost i civilizacijske dosege na početku 21. stoljeća.
#L#
Na današnjem Okruglom stolu Kluba zastupnika Socijaldemokratske
partije Hrvatske, na kojem je raspravljano o Prijedlogu zakona o
mirovinskom osiguranju, sudjelovali su, među ostalim, saborski
zastupnici, predstavnici poslodavaca i sindikata, te stručnjaci koji
se bave problematikom mirovinskog osiguranja.
Mato Arlović kritizirao je, između ostalih, predloženi status stručne
službe tj. budućeg Zavoda za mirovinsko osiguranja. Zavod bi bio
odgovoran Saboru i Ministarstvu rada, ali bi Ministarstvo imenovalo
upravni odbor što, ocijenio je, dovodi u pitanje kontrolu rada Zavoda.
Zavodu je ujedno, po Arlovićevu mišljenju, dan neprimjeren broj
ovlasti čime se može doći u situaciju da se derogiraju prava koja
donese hrvatski Sabor.
"Predloženi zakon ne rješava problem jer je potrebno donijeti još
nekoliko zakona, te je kao takav ispod razine problema za prethodnu
raspravu", drži saborski zastupnik HNS-a Srećko Bijelić. Tim zakonom,
dodao je, Vlada vrijeđa Sabor, 900 tisuća sadašnjih umirovljenika koji
će biti osuđeni na daljnje gladovanje i bijedu, ali vrijeđa i sve
buduće umirovljenike.
Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić smatra da je
osnovno pitanje kako je Prijedlog zakona odgovorio na promjene na
tržištu radne snage (kretanje nezaposlenosti, tranzicijski procesi
itd.) tako da nitko ne ostane izvan sustava socijalnog osiguranja.
Ona smatra kako je sadašnja dobna granica za odlazak u mirovinu
preniska i treba je povećati.
"Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju je asocijalan jer nije
približen našoj stvarnosti", drži predsjednik Udruge radničkih
sindikata Hrvatske Boris Kunst. Nemoralnim ocjenjuje tvrdnje da će, u
postojećoj situaciji, povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu
približiti Hrvatsku Europi.
Željko Ivančević iz HUP-a istaknuo je da je za poslodavce
neprihvatljivo uvođenje novih prava za koja se ne zna tko ih ima pravo
koristiti, a kritizirao je i predloženu poziciju mirovinskog fonda.
Božo Žaja iz SSSH je rekao da reformu treba provoditi postupno
a ne radikalno i to vodeći računa o kretanjima tržišta rada. Pojedine
odredbe ocijenio je "tvrdima" podsjetivši kako pitanje invalida nije
najčešće pitanje zdravlja već civilizacijske skrbi društva.
S tim u svezi predsjednica Sindikata invalida Iva Legardi je rekla
kako su izdaci za invalide rada manji nego sredstva koja se izdvajaju
za poslovanje mirovinskog fonda. Novi će zakon posebno pogoditi
invalide budući da u današnjoj populaciji umirovoljenika invalidi čine
jednu četvrtinu, a oko sto tisuća njih prima minimalnu mirovinu ili
mirovinu sa zaštitnim dodatkom.
(Hina) mt dd
011630 MET sep 97