ROVINJ, 1. rujna (Hina) - Rovinjsko Poduzeće za marikulturu Marimirna u ovoj će godini iz svog uzgajališta u Limskom kanalu izloviti 180 tona lubina i komarča (brancina i orada) i otprilike 50 tona dagnji i kamenica. Po riječima
direktora te tvrtke mr. Želimira Filića, polovina proizvodnje namijenjena je izvozu, ponajviše u Italiju, a dijelom i na slovensko, austrijsko i njemačko tržište.
ROVINJ, 1. rujna (Hina) - Rovinjsko Poduzeće za marikulturu Marimirna
u ovoj će godini iz svog uzgajališta u Limskom kanalu izloviti 180
tona lubina i komarča (brancina i orada) i otprilike 50 tona dagnji
i kamenica. Po riječima direktora te tvrtke mr. Želimira Filića,
polovina proizvodnje namijenjena je izvozu, ponajviše u Italiju, a
dijelom i na slovensko, austrijsko i njemačko tržište. #L#
Ta visokokvalitetna riba na međunarodnom tržištu postiže cijenu i
do 12 tisuća talijanskih lira za kilogram, no trenutačno je zbog
povećane ponude cijena pala na otprilike 11 tisuća lira.
Premda će ovogodišnja proizvodnja toj tvrtki donijeti solidan ukupni
prihod od otprilike deset milijuna kuna, boljim se poznavateljima
prilika u toj gospodarskoj djelatnosti nameću usporedbe s poslovnim
rezultatima što ih je Marimirna ostvarivala još do prije nekoliko
godina.
"Kad smo krajem osamdesetih godina započeli s ozbiljnijom
proizvodnjom ribe, naši najveći kupci Talijani plaćali su za kilogram
brancina 27 tisuća lira, a potom se cijena ustalila na otprilike
22.000 lira. Međutim, kao rezultat velikih ulaganja Europske unije u
razvoj marikulture na Mediteranu, ponajprije ribogojilišta u Grčkoj,
došlo je krajem 1992. godine do znatnih poremećaja u odnosu ponude i
potražnje na međunarodnom tržištu. Cijena brancina preko noći je
prepolovljena i dosada se održala na otprilike 11.000 lira za
kilogram. Za hrvatske je proizvođače to bio snažan udarac, posljedice
kojeg i danas osjećamo", kazao je Filić.
U međuvremenu je Grčka, snažno potpomognuta od Europske unije, s
godišnjom proizvodnjom višom od 20 tisuća tona, postala najvećim
proizvođačem. Usporedbe radi, svih tridesetak hrvatskih proizvođača
tržištu godišnje isporuči do dvije tisuće tona te ribe.
Kao predsjednik Grupacije za akvakulturu Hrvatske gospodarske
komore (HGK) mr. Filić je istaknuo značenje poticajnih mjera,
kojima je na prijedlog hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i
Vlade, krajem 1996. godine hrvatski Sabor priobalnim proizvođačima
dodijelio pet, a otočkim po sedam kuna po kilogramu ribe prodane na
domaćem tržištu.
"Višestruka je korist od takvog poteza hrvatske države", istaknuo
je Filić i dodao kako će to "prije svega pomoći ribogojilištima da
prebrode teškoće u koje su zapali zbog drastičnih promjena koje su
se dogodile na svjetskom tržištu, ali i uvjeriti zainteresirane
inozemne ulagače u skrb države za sudbinu domaćih proizvođača
ribe."
U Marimirni kažu kako će poticajna sredstva iskoristiti za
unapređenje tehnologije, što je uvjet opstanka i ozbiljnijeg
konkuriranja na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu. Razvojne planove,
koji su prije svega vezani u izgradnju novog, suvremenog
mrijestilišta, pomoći će, kažu u toj tvrtki, i inozemni partneri.
Inače, temeljni kapital tvrtke iznosi 4,64 milijuna maraka. Najveći
udio u vlasništvu, 42 posto, imaju mali dioničari, francuski partner
Sepla International drži 23 posto dionica, a ostatak državni fondovi.
(Hina) kž sbo
011028 MET sep 97