FRANCUSKA,LIBERATION,29.8.1997.WASHINGTON I PLAVŠIĆ

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LIBERATION Ž2A=29. VIII. 1997. Ž3=Izbor Washingtona Patrick Sabatier piše o tome zašto Bijela kuća podupire predsjednicu republike srpske Biljanu Plavšić: "'Želimo slomiti Karadžića', rekao je za 'Liberation' prije nekoliko tjedana visoki predstavnik State Departmenta. 'Ne moramo ga uhititi. Ali moramo reći Kongresu kada za to dođe vrijeme da ponovno razmotri pitanje naše nazočnosti u Bosni: 'Gledajte, stvari su se promijenile. Nemojmo svojim odlaskom dovesti mir u pitanje.' Nevjerojatno je da je Bill Clinton kako bi opravdao slanje NATO-ovih snaga - koje čini i američka sastavnica - u svibnju dao zeleno svjetlo novoj američkoj strategiji u Bosni. Na nju su ga nagovorili jastrebovi iz uprave na čelu s državnom tajnicom Madeleine Albright. Ona traži strogo poštivanje mirovnih sporazuma potpisanih u Daytonu 1995., kao i uhidbu ratnih zločinaca. Proputovala je područjem bosanskih Srba kako bi uklonila državnog neprijatelja broj 1 Radovana Karadžića. Ona također povećava pritisak na druge junake drame Hrvate, Srbe i bosanske Muslimane kako bi napokon ozbiljno prionuli 'pletenju' institucionalnog i etničkog patchworka koji bi trebao postati bosanskom federacijom. Prošli je tjedan gđa Albright otkrila 'znake ohrabrujućeg napretka', priznajući ipak da opstanak Bosne 'nimalo nije siguran'. Izgredi u Brčkom dokaz su tomu. Koncem svibnja gđa Albright je prigodom svog prvog posjeta bivšoj Jugoslaviji došla u Banju Luku gdje je predsjednici republike srpske Biljani Plavšić, koja je došla u sukob s Karadžićem, očitovala Clintonovu potporu. Početkom kolovoza Richard Holbrooke, tvorac Daytonskih sporazuma, došao je u Beograd da oštrim glasom upozori, što je učinio i u jednom govoru koji je objavio 'The Washington Poste' 11. VII.: 'Bosanski Srbi imaju razloga da se boje NATO-a...' Izazov je pogibeljan. Želju da se 'slomi' Karadžić priječi bojazan za živote 8 500 Amerikanaca koji služe u Bosni. Ministar obrane William Cohen, kao i glavni stožer, nadasve se boje da američki vojnici ne budu uvučeni u pothvat sličan onome u Mogadishu (Somalija) 1993., kada su trebali uhititi generala Aldida - s istim poraznim rezultatima (neuspjeh i 18 ubijenih Amerikanaca). 'Prije nego izložimo pogibelji živote američkih postrojba, g. Clinton mora biti sasvim siguran da je iscrpio sve druge mogućnosti da uhiti Karadžića', upozorio je uvodničar 'New York Timesa' od 17. VIII., očitujući tako mišljenje koje je trenutno rašireno u SAD-u. Međutim, Bijela je kuća sigurna da će povlačenje američkih snaga iz Bosne najavljeno za 30. VI. 1998. (koje će povući za sobom i Europljane) biti početak novoga rata. 'Međunarodna zajednica sa sastavnicom sigurnosti, mora biti nazočna tu i nakon 1998.', priznao je prošli mjesec visoki dužnosnik u upravi. Samo vidljiv napredak na terenu može (možda) uvjeriti Kongres da prihvati Predsjednikovu promjenu odluke o povlačenju. U trenutku kada se stanje na Bliskom istoku čini bezizlaznim, Clinton po svaku cijenu želi spasiti Dayton. On taj sporazum smatra 'svojim čedom' (više nego sporazume iz Osla) koje će, kako kaže 'New York Times', biti 'naslijeđe njegova mandata kada je riječ o vanjskoj politici'. Naslijeđe koje također uključuje i NATO-ovo proširenje. Jer 'u Bosni je u pitanju i ugled NATO-a', podsjeća spomenuti diplomat. Drugim riječima, Clinton je osuđen na uspjeh." 010325 MET sep 97