NJEMAČKA/FAZ - 29. VIII. KINKELOVA PORUKA MILOŠEVIĆU

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=29. VIII. 1997. Ž3=Kinkel: Milošević više ne smije podupirati Pale "Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel poslao je jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pismo kojim ga poziva da u aktualnoj borbi za vlast u republici srpskoj (...) stane na stranu predsjednice Plavšić u Banjoj Luci. Plavšićka već tjednima vodi ogorčenu borbu za vlast protiv krugova okupljenih oko možebitnog ratnog zločinca Karadžića na Palama, optužujući ih za korupciju i osobno bogaćenje. Borba za vlast rezultirala je podjelama u policiji, vojsci, vladi, skupštini i medijima. U pismu, dostavljenom našem listu, istaknuto je da onaj tko u sadašnjoj situaciji ne podupre protivnika Pala radi u prilog onim snagama koje su od samog početka kršile odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma. Kao potpisnik mirovnog sporazuma, sklopljenog u prosincu 1995., Milošević je pak dužan aktivno podupirati provedbu mirovnog sporazuma, napomenuto je u pismu. Na ministarskom sastanku Vijeća za uspostavu mira (Peace Implementation Council), održanom 30. svibnja u portugalskom gradu Sintri, Zapad je pojasnio da će u Bosni i Hercegovini oštrije nastupiti prema onima koji ne ispunjavaju uvjete mirovnog sporazuma, podsjeća Kinkel, dodajući da međunarodna zajednica namjerava zadržati takav oštar nastup. Njemački ministar vanjskih poslova ponovo je pozvao Miloševića da iskoristi svoj utjecaj i potakne Karadžića da iziđe pred međunarodni sud za ratne zločince u Den Haagu. Njemačka će vlada pomno pratiti ponašanje Savezne Republike Jugoslavije u borbi za vlast u rs. Pozitivan razvoj bilateralnih odnosa kao i odnosa između SRJ i EU ovisi o tome hoće li SRJ ispuniti svoje obveze u Bosni i Hercegovini, upozorava Kinkel, napominjući da već odobrene trgovinske olakšice mogu biti povučene ako SRJ ne bude ispunjavala svoje obveze. Kinkelovo je pismo sastavni dio zajedničke strategije Zapada, u prvom redu Njemačke i Sjedinjenih Država, koja bi trebala potaknuti Beograd da podupre predsjednicu Plavšić. Posebni američki izaslanik Gelbard doputovao je u srijedu u Moskvu kako bi s ruskim vodstvom razgovarao o aktualnoj situaciji u Bosni. U razgovoru za beogradski list 'Danas', objavljen u četvrtak prošlog tjedna, Gelbard je Miloševiću zaprijetio ozbiljnim posljedicama u slučaju neispunjavanja obveza preuzetih potpisivanjem Daytonskog sporazuma. Milošević dosad 'nije učinio dovoljno ili je učinio vrlo malo za njegovu provedbu', istaknuo je Gelbard. Milošević je po Gelbardu ponajprije 'trebao svim sredstvima u okviru legalnih mogućnosti pomoći' predsjednici rs Biljani Plavšić i izručiti možebitnog ratnog zločinca Karadžića haaškom sudu za ratne zločince. Ne revidira li Milošević svoju politiku prema Bosni, odnos međunarodne zajednice prema Jugoslaviji 'promijenit će se u negativnom smislu', upozorio je Gelbard. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da usprkos nekim faktorima neizvjesnosti postoji šansa da rs s predsjednicom Plavšić na čelu počne provoditi konstruktivnu politiku, udaljavajući se od opstruktivnog stava Pala. Stoga Zapad mora svim raspoloživim sredstvima poduprijeti predsjednicu, dodaju u ministarstvu. Moskva i Beograd trebali bi također zastupati takvo stajalište, napominje taj izvor. Tijekom nedjeljnog posjeta njemačkog predsjednika Herzoga Moskvi ministar Kinkel namjerava razmotriti stanje u Bosni s ruskim ministrom vanjskih poslova Primakovim. Rusko ministarstvo vanjskih poslova također sve češće kritizira politiku blokade koju u bosanskom državnom predsjedništvu provodi srpski član Momčilo Krajišnik, ističe Bonn. Naime, Krajišnik i ostali srpski predstavnici u bosanskoj vladi već tjednima bojkotiraju sjednice zajedničkih isntitucija. Usprkos vlastitom obećanju o neutralnom nastupu, Milošević je zapravo više podupirao paljansku frakciju. Primjerice, jugoslavenski je Predsjednik podupro Krajišnikov zahtjev da bi paralelno prijevremenim skupštinskim izborima koje je predsjednica Plavšić raspisala za 12. listopada trebali biti održani i predsjednički izbori. Krajišnik je najbliži pouzdanik Radovana Karadžića, Plavšićkina prethodnika na predsjedničkoj dužnosti. Plavšićkin mandat regularno završava tek u jesen 1998. Zahtjevom za prijevremenim predsjedničkim izborima Krajišnik i Karadžić žele oslabiti Plavšićkinu poziciju. Suprotno prvotnim očekivanjima, predsjednica je dosad uspijevala učvrstiti svoju vlast u borbi protiv Pala. Međusobni odnos vodećih beogradskih, paljanskih i banjalučkih političara vrlo je zamršen. Miloševića i Plavšićku dijeli duboko neprijateljstvo. Plavišćka je nakon Miloševićeva potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u ime bosanskih Srba optužila sadašnjeg jugoslavenskog predsjednika za neuspjeh u borbi za srpske interese. Za vrijeme demonstracija protiv poništavanja pobjede oporbe na komunalnim izborima, održanim u Srbiji u studenom 1996., Plavšićka je poduprla studente i ostale Miloševićeve protivnike. Krajišnik (...) je dosada bio omiljeni Miloševićev sugovornik u okviru političkog vodstva RS. Milošević je s njim postigao dogovor o izgradnji 'posebnih odnosa' između rs i SRJ, iako je njegova nominalna partnerica u pregovorima trebala biti predsjednica Plavšić. No, Milošević je istodobno početkom ljeta 1996. pod pritiskom međunarodne zajednice organizirao Karadžićevu smjenu s položaja predsjednika rs. U jesen 1995. Milošević je protiv Karadžićeve volje izborio položaj predstavnika bosanskih Srba na Daytonskim mirovnim pregovorima. No, Milošević mora strahovati od izručenja Karadžića sudu za ratne zločince jer bi ovaj mogao teretiti i njega samog. Dakle, potpun poraz Karadžićevih pristaša u aktualnoj borbi za vlast nije u Miloševićevu interesu, iako će jugoslavenski Predsjednik možda ipak iz taktičkih razloga iskazati naklonost Biljani Plavšić koja uživa potporu Zapada", dodaje Matthias Rueb na kraju članka. 010325 MET sep 97