BEOGRAD, 28. kolovoza (Hina) - Više od 43.000 Hrvata iselilo se iz Srbije od 1991. do danas, procjenjuje Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji (HOS) na temelju svojih istraživanja na terenu i nekih neslužbenih podataka u javnosti.
Opći je zaključak da su njihovu iseljavanju pridonijeli nesređen manjinski status, pritisci i diskriminacija.
BEOGRAD, 28. kolovoza (Hina) - Više od 43.000 Hrvata iselilo se iz
Srbije od 1991. do danas, procjenjuje Helsinški odbor za ljudska prava
u Srbiji (HOS) na temelju svojih istraživanja na terenu i nekih
neslužbenih podataka u javnosti. Opći je zaključak da su njihovu
iseljavanju pridonijeli nesređen manjinski status, pritisci i
diskriminacija. #L#
Po popisu stanovništva 1991. u Srbiji je živjelo 148.588 Hrvata, a
danas ih je, po neslužbenim podatcima, 105.406. Hrvati su poglavito
smješteni u Vojvodini, gdje ih je 1991. bilo 110.904, a danas ih ima
74.808. U Vojvodini su Hrvati tvorili većinu u selima Kukujevcima,
Novom Slankamenu Sonti i Sotu.
U Beogradu je, po popisu 1991., živjelo 16.275 Hrvata, a po procjeni
iz 1996. ima ih oko 11.000. Na Kosovu su, po tome popisu, živjela 8062
Hrvata, a danas ih je samo dvije tisuće. Hrvati su bili većinsko
stanovništvo u četirima kosovskim selima - Janjevu, Šašaru, Vranvokolu
i Vrnezu. Procjenjuje se da je iseljavanje nastavljeno i do dana
današnjega, a napadi na imovinu još nisu zaustavljeni, navodi HOS.
U najlošijem položaju tijekom rata, kad je riječ o Hrvatima u Srbiji,
bili su oni u općinama Apatin, Bač, Šid, Ruma, Srijemska Mitrovica i
Stara Pazova, odakle se iselilo čak 70 posto Hrvata. U tim se općinama
dogodio i najveći broj napada na Hrvate i njihovu imovinu, navodi HOS,
dodajući da je sada u tim mjestima promijenjena etnički sastav
stanovništva.
Po analizama HOS-a država ne čini ništa kako bi vratila povjerenje
Hrvata u tim mjestima. Uočava se činovničko odugovlačenje pri
zaključivanju kupoprodajnih ugovora. Prodavač (Hrvat) je, naime,
izvrgnut sankcijama ako odustane od prodaje, a ne uzimaju se u obzir
okolnosti, poput straha i pritiska, koje su uzrokovale takvu odluku.
Po izvješću HOS-a glavne političke snage u tim područjima su Šešeljeva
Radikalna stranka i vladajuća Socijalistička stranka Srbije, koje se
koriste blizinom granice za nacionalnu homogenizaciju.
Analiza HOS-a pokazuje da su Hrvati zaposleni u državnoj upravi u
gradovima (Apatin, Šid i Bač) proglašeni tehnološkim viškom ili se
raspoređuju na druga radna mjesta, manje odgovorna. Veći dio Hrvata
također nije mogao otkupiti stan, a svoju odluku o konačnom
iseljavanju odgađaju dok se ne riješi pitanje mirovinskog i socijalnog
osiguranja između SRJ i Hrvatske.
(Hina) dk mc
281500 MET aug 97