DEN HAAG, 25. kolovoza (Hina) - Branitelj generala Tihomira Blaškića Russell Hayman pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) završio je u ponedjeljak poslije podne s unakrsnim
ispitivanjem svjedoka optužbe Larsa Baggesena, bivšeg člana Promatračke misije Europske zajednice (ECMM) u Bosni i Hercegovini.
DEN HAAG, 25. kolovoza (Hina) - Branitelj generala Tihomira Blaškića
Russell Hayman pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na
prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) završio je u ponedjeljak poslije
podne s unakrsnim ispitivanjem svjedoka optužbe Larsa Baggesena,
bivšeg člana Promatračke misije Europske zajednice (ECMM) u Bosni i
Hercegovini. #L#
U popodnevnom dijelu ispitivanja, odvjetnik Hayman je predočio
nekoliko naredbi optuženog Blaškića, tadašnjeg zapovjednika
Operativne zone HVO-a za srednju Bosnu s činom pukovnika, u kojima
se nalaže pokretanje stegovnih postupaka protiv zapovjednika HVO-a
koji ne provode njegove naredbe te kažnjavanje i odstranjivanje onih
osoba u odorama HVO-a koji provode nasilje prema civilima. Blaškić
je u naredbama pojave pljački i napada na civilie nazivao čistim
terorizmom i tražio da se oduzmu odore i oružje takvim osobama te da
se onemoguće u takvim djelovanjima, ako je potrebno i silom
S obzirom na tvrdnju Larsa Baggesena, koju je iznio u svom iskazu,
da je HVO bio dobro organizirana vojska s čvrstim zapovjednim
lancem, Hayman je upitao jesu li takve naredbe potrebne u
organiziranim vojskama. Svjedok je odgovorio da se u HVO-u poštovala
zapovjedna hijerarhija i da su zapovjednici brigada uglavnom
provodili te naredbe. Baggesen je pri tom rekao da je čuo da je
Blaškić smijenio jednog zapovjednika koji je odbio pucati na civilne
ciljeve. Svjedok nije naveo izvor te informacije, koju nije
spominjao ranije.
Osvrćući se na topnički napad na Zenicu 19. travnja 1993. godine
kada je na gradskoj tržnici ubijeno i ranjeno više civila, Hayman je
upitao Baggesena zna li za neke vojne ciljeve u blizini tržnice. Na
negativan odgovor svjedoka, Hayman je, koristeći plan grada Zenice,
pokazao nekoliko mjesta, gdje su bili objekti Armije BiH - stožer 3.
korpusa, općinski štab TO, zapovjedništvo 314. motorizirane brigade
vojne policije i dijela Zelene legije, zapovjedništvo 301.
mehanizirane brigade te glazbenu školu, gdje je bio stožer 7.
muslimanske brigade. Baggesen je rekao da po njegovu mišljenju to
nisu bili vojni ciljevi, budući da su to uglavnom bili službeni
uredi tih postrojbi i da to nisu bile vojne baze. Dodao je da ti
objekti nisu bili tako blizu tržnice da bi se moglo reći da je cilj
promašen i tržnica greškom pogođena.
Baggesen je u svom iskazu rekao da je granata kalibra 122 mm
ispaljena s položaja HVO-a, petnaestak kilometara zapadno od Zenice.
Hayman je zatim upitao svjedoka što je osobno vidio 16. travnja
1993. godine kada je izbio otvoreni hrvatsko-muslimanski sukob i
Vitezu i izvršen pokolj u Ahmićima. Baggesen je odgovorio da taj dan
promatrači, koji su se zatekli u Vitezu, nisu mogli pratiti stanje
na terenu, te da je jedino vidio da gore kuće u Ahmićima. Promatrači
su otišli u stožer britanske postrojbe UNPROFOR-a kako bi pitali što
se događa u Vitezu. Baggesen je rekao da je njegov ured u Zenici
pokušao taj dan stupiti u telefonsku vezu s Blaškićem, ali da im je
odgovoreno da on nije dostupan. Svjedok je iz toga iznio
pretpostavku da je Blaškić bio na drugom zapovjednom mjestu, odakle
je vodio operaciju napada.
Odvjetnik Hayman je zatim pitao svjedoka, koji je u svom iskazu
rekao da je Armija BiH u prvoj polovici 1993. bila poražena vojska u
Lašvanskoj dolini, zna li za sažeto vojno izvješće britanske
postrojbe UNPROFOR-a od 8. lipnja te godine. U tom se izviješću kaže
da je "očekivana ofenziva Armije BiH počela. Muslimani su izvršili
proboj preko Bile i osvojili nekoliko sela prema Vitezu", stoji u
tom izvješću i dodaje da je u selu Guča Gora izvršen pokolj nad
hrvatskim civilima te da je došlo do egzodusa Hrvata. Svjedok je
odgovorio da je tim napadom HVO bio uzdrman, ne i poražen.
Hayman je predstavio još jedno izvješće britanske postrojbe od 10.
srpnja 1993. godine u kojoj se kaže da je 12.000 vojnika armije BiH
pod zapovjedništvom generala Mehmeda Alagića krenulo u napad na Vitez
i Busovaču. Cilj tih napada bilo je osvojiti tvornicu streljiva u
Vitezu i teritorijalno razdvojiti postrojbe HVO-a. Ako operacija
uspije u tom će području HVO biti izoliran i razbijen u pet međusobno
odvojenih 'džepova', kaže se u izvješću.
Svjedoka je nakon Blaškićeva branitelja ponovno preuzeo tužitelj
Andrew Cayley koji ga je upitao postoji li ikakva veza između otmice
pet časnika HVO-a od strane mudžahedina i napada na Vitez i Ahmiće.
Baggesen je rekao da otmica časnika bila izolirani izgred jer su
mudžahedini htjeli imati taoce za razmjenu te da to nema izravne
veze s napadom na Vitez i Ahmiće.
Tužitelj je, uz pomoć svjedoka, naredbe optuženog Blaškića, koje su
njegovi branitelji predočili kao dokazni materijal obrane,
interpretirao tako da one navodno predstavljaju dokaz da je Blaškić
doista imao nadzor nad svojim postrojbama.
Glavna rasprava nastavlja se u utorak, kada će optužba izvesti
novog svjedoka.
(Hina) sv sb
252045 MET aug 97